SZO: Crna Gora među najzagađenijim zemljama u Evropi
Prema globalnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 23 odsto ukupnog mortaliteta, to jeste 12,6 miliona slučajeva svake godine povezano je sa ekološkim rizicima kao što je zagađenje vazduha, vode, zemljišta izloženost hemikalijama, klimatske promjene i ultravioletno zračenje – kazala je šefica Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Mina Brajović, piše Pobjeda.
Ona je na okruglom stolu „Izazovi i rješenja u dostizanju ciljeva u oblasti kvaliteta vazduha u Crnoj Gori“ koji je organizovala NVO „Grin hom“, saopštila rezultate globalnog izvještaja SZO o izloženosti zagađenom vazduhu koji je bio predstavljen u Ženevi 27. septembra.
“U euro regionu od 53 zemlje Crna Gora spada u prvih 10 zemalja kada je riječ o koncentracji praškastih čestica koje su prema procjenama SZO dva puta niže od zemlje koja je prvorangirana, a to je Bosna i Hercegovina i nalazi se na vodećem mjestu”, kazala je Brajović.
One su kako je istakla pet puta niže od koncentracije prvorangirane na globalnom nivou, a to je Saudijska Arabija.
“Zagađenost vazduha predstavlja najveći ekološki riziko faktor i odgovoran je za jedan od devet slučajeva smrtnosti na globalnom nivou. Najveću standardizovanu stopu umiranja imaju evropske zemlje, a na prvom mjestu je Turkmenistan”, kazala je Brajović.
Prema procjenama SZO za Crnu Goru broj smrtnih slučajeva je 59 na 100.000, što je više od Albanije, Hrvatske, Slovenije, ali značajno niže nego u BIH.
“SZO je u Crnoj Gori podržala sprovođenje analize zagađenosti vazuha u Pljevljima, Nikšiću i Podgorici i ono što smo vidjeli globalnim izvještajem oni su konzistentni sa nalazima koji su rađeni u drugim zemljama i problemu sa kojim se nose sve zemlje svijeta. Izvještaj je pokazao da 250 slučajeva prijevremene smrti je rezultantna takvog nivoa zagađenosti u Crnoj Gori. Ovih 250 slučajeva je 10 do 60 puta više od smrtnosti koja nastaje usljed saobraćajnog traumatizma”, kazala je Brajović.
Koordinatorka programa za energije Sanja Orlandić iz „Grin homa“ naglasila je da energetska politika cijelog regiona, pa i Crne Gore ne ide u korak sa težnjama Evropske unije.
“Naši sadašnji planovi su bazirani na izgradnji nove termoelektrane na ugalj i usmjereni na infrastrukturu za proizvodnju električne energije sa visokim emisijama, što će nas dovesti u nepovoljan ekološki, ekonomski, tehnološki i politički položaj. Ono što možemo očekivati je izraženo energetsko siromaštvo, veliki broj prereanih smrti izazvanih zaga- đenjem vazduha i utacaj na klimatske promjene”, upozorila je Orlandić.
Ona je istakla da zemlje koje se nadaju da će ući u EU moraju preći na obnovljive izvore energije i značajno unaprijediti energetsku efikasnost.
Državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović kazala je da se do rješenja za Pljevlja, Podgoricu i Nikšić ne može doći preko noći.
“Potrebna su ogromna sredstva i ulaganja i dodatne pripremne aktivnosti i dodatne analize da bismo shvatili problem i naravno odredili koji su to ključni uzročnici za stanje u Crnoj Gori”, kazala je Pejović.
D.D.