Održan omaž Novu Vukoviću
U organizaciji JU Narodna biblioteka „Njegoš” i Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, u Svečanoj sali Filološkog fakulteta održan je Omaž Novu Vukoviću kroz predstavljanje knjige „Hommage Novu Vukoviću” u ediciji ,,Signum” i 20. broja časopisa „Riječ” posvećenog akademiku Vukoviću.
O ovim monumentalnim publikacijama u kojima se sakupljaju rezultati lingvističkih i književnih istraživanja govorili su akademik Siniša Jelušić, prof. dr Rajka Glušica, urednica časopisa „Riječ”, koja je i priredila knjigu „Hommage Novu Vukoviću” i mr Bojana Obradović, direktorica JU Narodne biblioteke „Njegoš”, dok je u ulozi moderatora bila doc. dr Nataša Jovović.
Porodici Vuković i okupljenima u svečanoj sali, najprije se u ime Filološkog i Filozofskog fakulteta obratio dekan Filološkog fakulteta Igor Lakić napomenuvši da je „Ovo prvi događaj, u suštini, kojim počinje proslava 50 godina postojanja i rada Univerziteta Crne Gore, kao što je najavila naša prodekanka Nataša Jovović, i zaista nam je drago što tako značajnu proslavu počinjemo ovim događajem.” Lakić se osvrnuo na značaj Vukovićeve knjige „Putevi stilističke ideje”, otkrivši kako joj se uvijek rado vraća jer, kako kaže ,,Iz nje uvijek nešto lijepo i novo može da se nauči.
Potom se prisutnima obratio akademik Siniša Jelušić koji se, na početku svog izlaganja, zahvalio prof. dr Rajki Glušici i mr Bojani Obradović na ogromnom poslu koji su uradile prilikom pripreme knjige „Hommage Novu Vukoviću”, jer, kako navodi, dobro zna koliko je truda uloženo, te da to valja i spomenuti. Govoreći o značaju rada Nova Vukovića, Jelušić je rekao: „Ima nešto što je Karl Poper istakao kao veoma važno, a to je da naučno djelo ima samo onoliko smisla koliko predstavlja podsticaj za dalja istraživanja.” Istakao je da je djelo Nova Vukovića nesumnjivo neprekidno otvoreno za dalja promišljanja, što se ogleda u njegovom neospornom značaju. Osvrnuvši se na izbor Vukovićevih naučnih tekstova koji su uvršteni u publikaciji „Hommage Novu Vukoviću”, Jelušić je rekao kako su to zapravo tri ključna teksta za razumijevanje osobenog promišljanja o književnosti, kojim je akademik Novo Vuković bio obdaren. „On (Vuković) kaže da se ovom književnošću pisanom za djecu bavio, na neki način, usputno. Da je morao, da bi popunio fond časova, uzeti i taj predmet”, istakao je Jelušić, pojasnivši da mu to djeluje kao paradoks, jer djeluje kao da je Novo Vuković nevoljno prihvatio da ima predmet koji je, zapravo, za njegove interpretacije bio fundamentalan. Zbog toga je, prema mišljenju akademika Jelušića, „Uvod u književnost za djecu i omladinu” Nova Vukovića još uvijek izuzetno aktualna knjiga koja i dalje spada u najbolja djela iz te oblasti. Govoreći o pojmu ljepote kod Nova Vukovića, akademik Siniša Jelušić ističe jezik kao ključni element: „Njegov jezik nikada nije bio suvi jezik teorije, poput ovog kojim ja sada govorim”, naglasio je, pojasnivši da je to bio jezik koji je u sebi nosio svježinu, i da je bilo zanimljivo čitati i slušati kako se tim jezikom može doći do najdubljih osjećaja literature. Potom se estetska dimenzija prenosi na sam čin prenošenja znanja, jer je Vuković rekao da predavanja mogu biti dobra, ali ne mogu izazvati prirodnu potrebu slušalaca da vas ponovno čuju ako ključna, estetska dimenzija izostaje. On je tu dublju dimenziju estetskog objasnio kao onu koja uspijeva da estetizira predmet govora, da ga predstavi vrijednim i zanimljivim. „Smatram da bi ovi februarski dani, koji se obično u Budvi posvećuju Stefanu Mitrovu Ljubiši, u svakom slučaju, makar bijenalno, mogli biti posvećeni daljim tumačenjima Vukovićevog, u svakom slučaju, interdisciplinarnog bogatog djela, ili posebnim studijama koje bi za predmet imale dalja istraživanja koja se zasnivaju na temelju metodoloških načela koja je Novo Vuković u svom nesumnjivo izuzetno dalekosežnom smislu, u svojim radovima, neupitno postavio”, zaključio je Siniša Jelušić na kraju svog izlaganja.
O samom nastanku knjige „Hommage Novu Vukoviću”, koja je izašla u izdanju JU Narodna biblioteka „Njegoš“ u okviru naučne edicije „Signum“, i njenoj strukturalno–kompoziciono shemi govorila je direktorica Biblioteke mr Bojana Obradović. Ideja da se priredi knjiga u čast Novu Vukoviću potekla je od akademika Radomira V. Ivanovića, koji je napisao predgovor ovog izdanja (Književno–naučni doprinos Nova Vukovića), istakla je mr Bojana Obradović napomenuvši, kako i autor Predgovora ističe, da ,,Vuković insistira na proučavanju filozofije jezika, jezičke dubine i riznice jezika kao depoa verbalne energije, budući da se u jeziku krije umjetnička suština, saopštena na tačno određeni način i sa određenom namjerom, koja postaje predmet analize proučavaoca književnosti i jezika”. Prvio dio knjige čine odlomci iz važnih tekstova Nova Vukovića, koji, prema riječima mr Bojane Obradović, osvjetljavaju stvaralački portret ovog istaknutog akademika, a to su: „Besjeda povodom 150-godišnjice Njegoševe smrti“, „Visovi Nova Vukovića“ i „Deveta soba ili simbolički ulaz u paralelni svijet književnosti“. U drugom dijelu se nalaze „Bibliografija Nova Vukovića“, koju je sačinila dr Branka Dragosavac, i Imenski registar. Nakon toga slijedi pogovor, pod naslovom „Knjiga Novu Vukoviću u čast“, koji potpisuje priređivač prof. dr Rajka Glušica, dok se u Prilozima, na samom kraju, nalaze fotografije Nova Vukovića, odlomci iz njegove rukom pisane bilježnice, naslovne strane njegovih stručnih knjiga, kao i knjiga posvećenih njemu samom. Na samom kraju svog obraćanja, mr Bojana Obradović je citirala ono što je prof. dr Rajka Glušića napisala o Vukoviću u knjizi: „Uvjerena sam da nam je proviđenje poslalo Nova Vukovića da nam pokaže do kojih naučnih visina se i u maloj sredini može doseći, te da nam pruži primjer kakav treba da bude čovjek, naučnik i profesor, i ako tražimo uzor kakav treba da bude univerzitetski profesor, naučnik, saradnik i kolega, onda ga imamo u liku i djelu akademika Nova Vukovića.”
Prof. dr Rajka Glušića je posebno mjesto u svom izlaganju posvetila besjedništvu Nova Vukovića, istakavši: „U udžbenicima retorike imamo čitava poglavlja kakav treba da bude govornik i upravo Ciceronovo kakav govor, takav i besjednik se apsolutno može primijeniti na ‘Besjedu povodom 150-godišnjice Njegoševe smrti’ i na autora te besjede, koja je na neki način labudova pjesma, pisana i iskazana nekih mjesec dana pred njegovu smrt.” „Danas je 26. februar. Prije tačno 22 godine svoj životni put je Novo Vuković završio u Beogradu”, dodala je Glušica, tvrdeći kako ništa u omažima Novu Vukoviću nije slučajno, pa isto tako nije slučajno ni to što ovim događajem počinje čitav niz dešavanja kojima će se proslaviti 50 godina Univerziteta Crne Gore, jer je Novo Vuković jedan od stubova Univerziteta. „Naša akademska zajednica je jako mala. Kad imamo ovakve ljude, onda ih zaista moramo čuvati”, istakla je Glušica. Na dvadesetogodišnjicu od smrti Nova Vukovića, u novembru 2022. godine organizovana je naučna konferencija, čiji je idejni tvorac bio akademik Radomir Ivanović, koja je ujedno bila posvećena i 200 godina od smrti Stefana Mitrova Ljubiše. Prema riječima prof. dr Rajke Glušice, nije nimalo slučajno što su se Stefan Mitrov Ljubiša i Novo Vuković tu našli zajedno, jer je Vuković najveći dio svog istraživanja posvetio Ljubiši i, prema mišljenjima kritičara, on je najbolji ljubišolog. „Te dvadesetdruge godine uspjeli smo da štampamo ,,Hommage Novu Vukoviću”, u saradnji sa Bibliotekom, tako se uvijek pogodilo, rekla je ona, da su Nova slavili u pravo vrijeme. Osvrnuvši se na činjenicu da je novi broj časopisa „Riječ”, i to, nimalo slučajno, dvadeseti, posvećen upravo Novu Vukoviću, Glušica, koja je glavna urednica ovog časopisa, je istakla kako je upravo Vuković uspostavio taj časopis, pritom podigavši nivo priloga i tekstova u njemu na veoma visok nivo. „Novo je rijetkost na mnogo većim univerzitetima nego što je naš”, objasnila je ona, dodavši da ga upravo zbog toga stalno moramo imati kao uzor. Uglavnom se govori o tri polja kojima se Novo Vuković najviše bavio: istoriji književnosti, sa Ljubišom kao centrom tih istraživanja, potom, dječijoj književnosti sa dvije teorijske knjige pod naslovima „Iza granica mogućeg” i „Uvod u književnost za djecu i omladinu”, dok je treće polje stilistike sa knjigom „Putevi stilističke ideje”, jednom od prvih knjiga na sprskohrvatskom području o stilistici. Ove knjige su nastale iz potrebe Nova Vukovića da svojim studentima ponudi udžbenike, istakla je Glušica, pa se u tome ogleda njegova pedagoška poetika. „Ja sam imala sreću pa sam slušala Nova na dva predmeta, pa sam svjedok, kao mnogi, kakav je on bio fantastičan predavač, kako je svaku temu učinio zanimljivom i velikom, i kako je, kao što je Siniša Jelušić već rekao, tražio tu estetiku i na predavanjima, da bi studenti došli ponovo da ga čuju”, pojasnila je prof. dr Rajka Glušica. Na kraju svog izlaganja, zaključila je kako je Novo Vuković zaslužio ovaj omaž svojim radom, osobinama, odnosom prema kolegama, studentima, završivši riječima: „Kompletnije ličnosti, čini mi se, nijesmo imali na Filozofskom fakultetu. Svojim životom i radom on je uzdizao rejting i ovog fakulteta i čitavog Univerziteta Crne Gore i zato mu zaista veliko hvala, a na nama je da mu vraćamo dug!”
Doc. dr Nataša Jovović je dodala na kraju kako je knjiga „Hommage Novu Vukoviću” vraćanje duga Novu Vukoviću jer su mnoge generacije već, a i mnoge će u budućnosti zahvaljujući njegovom djelu izgraditi svoj pogled na svijet.
Akademik Novo Vuković (1937–2002), bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu, dječiji pisac, stilističar i istoričar književnosti, a tokom svoje bogate naučne karijere objavio je brojne studije iz književnosti i uređivao književne časopise. Dobio je više priznanja za svoj naučni i prosvjetni rad: Nagradu Oktoih, Nagradu Udruženja književnika Crne Gore, Septembarsku nagradu Nikšića, Povelju Univerziteta Crne Gore, Plaketu Zmajevih dječjih igara i dr.
