U Domu starih korisnicima ‘kao kod kuće’, planiraju nabavku ambulantnog vozila i registraciju ambulante
JU Dom starih ”Nikšić” je ustanova socijalne i dječije zaštite, osnovana Odlukom Vlade Crne Gore od 14.06.2020. godine. Iza njih, kako nam je rekla v.d. direktorice mr Jelena Banjević, stoji uspješna godina na zadovoljstvo svih korisnika. Dom pruža institucionalnu brigu starim licima, odraslim licima sa invaliditetom, hronično – duševno oboljelim starim licima i licima koja se nađu u stanju akutne socijalne potrebe. Dom je smješten nadomak park šume ”Trebjesa”. Korisna površina objekta je 9.000 m2, smještajnog kapaciteta 208 mjesta, od čega su 104 mjesta predviđena za stara raseljena lica.
Korisnici su smješteni na četiri odjeljenja i to odjeljenje gerijatrije, odjeljenje palijativne njege, odjeljenje psihogerijatrije i odjeljenje demencije.
“Moj zadatak kao i svih zaposlenih je da se korisnici osjećaju kao kod kuće, da im se pruži potrebna ljubav i pažnja, ali i da se uz pomoć organizovanja raznih aktivnosti osjećaju prihvaćeno, a ne društveno izolovano i odbačeno. Svakodnevno ih obilazim, razgovaram sa njima i zajednički rješavamo probleme ukoliko ih ima. Najveća prednost doma je konstantna njega i medicinska pomoć koju prosječna porodica inače ne može pruištiti. Širok spektar aktivnosti (vježbe, rekreacija, putovanja, čitanje, razgovori) koje pruža dom, može korisnicima pomoći da poboljšaju svoje psihofizičko stanje. Pored toga, korisnici znaju da uvijek mogu posjetiti porodicu ili primiti posjetu iste, tako da im odvojenost i ne pada toliko teško. Mnogo više bi osjećali usamljenost da žive sami ili u porodicama koje ne obraćaju pažnju na njih. Svi korisnici su zadovoljni uslugom koju imaju u Domu”, rekla nam je v.d. direktorice mr Jelena Banjević.
Korisnici uglavnom imaju dosta slobodnog vremena. Upotpunjuju ga druženjem, šetnjom po dvorištu ili raznim drugim aktivnostima, kao što su gledanje televizije, zajedničko praćenje utakmica, gledanje filma ili neke popularne emisije. Igraju se i društvene igre, uvijek popularne karte, šah i domine. Predloga za organizovanje slobodnog vremena ima mnogo, a ko želi može i da se osami u nekom kutku i čita. Trudimo se da ambijent podsjeća na kućnu atmosferu. Druženje i različite aktivnosti su dobre za održavanje psihofizičkog zdravlja, pa se korisnici ohrabruju da prepoznaju svoja interesovanja i da se uključe u različite aktivnosti. Stručni tim (socijalni radnik, psiholog, radno-okupacioni terapeut sa saradnicima) osmišljava aktivnosti kojima će vrijeme provedeno u domu biti kvalitetno za sve korisnike. Trude se da u velikoj meri izađu u susret različitim interesovanjima korisnika i obezbjede im uslove da se bave različitim hobijima. Kulturno – zabavne aktivnosti i radionice usklađuju se sa individualnim mogućnostima i interesovanjima korisnika. Neki korisnici uživaju u slikanju, neki u pisanju pjesama, neki heklaju ili se bave dekupažom. S obzirom da sada nemaju nikakve obaveze u domu imaju priliku da rade ono za šta u životu nisu imali vremena – da se bave crtanjem, šivenjem i sl.
“Radimo na prevenciji starenja. Organizuje se razne tematske i kreativne radionice i na taj način se čuva koordinacija i automatizacija pokreta, povećava koncentracija i generalno čuva cjelokupno psihofizičko zdravlje. Život u domu za stare i socijalizacija koje se odvija zahvaljujući boravku u njemu može imati pozitivan efekat na više dimenzija zdravlja. Naime, pozitivna socijalna podrška i druženje utiču na emocionalnu dimenziju zdravlja. Na taj način utiče se i na smanjenje stresa, depresije i lakše prevazilaženje različitih prihičkih problema”, kazala je Banjević.
Zahvaljujući društvenim igrama, rešavanju ukrštenica i sl. aktivnostima stimuliše se intelektualna dimenzija zdravlja. Na taj način vježba se koncentracija i ostali intelektualni procesi i smanjuje šansa za opadanje inteluktualnih kapaciteta. Fizičke aktivnosti i vježbe utiču naravno na fizičku pokretljivost i zdravlje, ali i na oslobadjanje “hormona sreće”- endorfina. Komunikacijom sa drugim korisnicima doma održava se društvena komponenta zdravlja. Ova dimenzija je bitna, jer komunikacija i povezanost sa drugim ljudskim bićima doprinosi da se ljudi osjećaju zadovoljno i svrsishodno. Puno je primjera prijateljstava koja su nastala u domu, ali i ljubavi.
“Imajući u vidu činjenicu da će se u Domu na smještaju naći 208 korisnika, nedostatak ambulantnog vozila nam otežava normalno funkcionisanje procesa rada, odnosno pružanja adekvatne zdravstvene njege našim korisnicima. Svi korisnici su zdravstveno osigurana lica, a naša ustanova je u obavezi da im pruži svu neophodnu zdravstvenu zaštitu. Zbog različitih stepena samostalnog funkcionisanja korisnika kako u redovnim, tako i u vanrednim okolnostima, odlazak na specijalističke preglede van ustanove je izuzetno težak i naporan za njih. Prije svega, mislimo na naše korisnike koji su slabo pokretna lica kao i osobe oboljele od demencije koji izuzetno teško prihvataju odlazak u nepoznati prostor. Stoga nam je svakodnevni odlazak do Doma zdravlja izuzetno važan i neophodan, kako bi se proces rada u našoj ustanovi nesmetano odvijao. U vezi sa navedenim u narednom periodu imamo plan da nabavimo ambulanto vozilo”, ističe Banjević.
S obzirom na broj korisnika koji borave u ustanovi, kao i na broj potencijalnih korisnika, pored nabavke ambulantnog vozila, aktivnost koja je detektovana kao prioritetna je registracija ambulante, kako bi se zdravstvena usluga upotpunila u skladu sa zakonskim okvirom.
“Obavještavam Vas da je dio mojih radnih potencijala snažno usmjeren ka ostvarenju tog cilja u što kraćem vremenskom roku”, zaključila je Banjević.

