Izletište kod Krupačkog jezera čeka revitalizaciju

Nedostatak sredstava i neodgovornost glavni su razlozi zbog kojih izletište kod jezera Krupac još uvijek nije revitalizovano, piše DAN.

Olujno nevrijeme krajem juna 2014. godine na tom lokalitetu pričinilo je veliku štetu, a jak vjetar oborio je na desetine stabala topola koje su zasađene prije pola vijeka.

Urušeno i uništeno drveće danima potom je uklanjala jedna privatna firma sa kojom je lokalna uprava zaključila ugovor, a drvnu masu iskoristili su za proizvodnju ambalaže. Nizala su se tada obećanja od nadležnih kako će prostor biti saniran, i u izletištu zasađena nova stabla, što do danas nije urađeno. Pustoš i dalje upozorava, a lokalitet kod jezera za desetak dana, kao i prethodne dvije godine, ponovo će devastirano dočekati posjetioce čuvene muzičke manifestacije „Lejk fest” koja se tradicionalno održava na toj lokaciji. Krupačke topole, koje su u neposrednoj blizini jezera, bile su mjesto gdje sa rnim proljećm, pa sve do kasne jeseni, borave brojni izletnici. Pod njihovim krošnjama spas od ljetnjih vrućina pronalazili su i Nikšićani kojima je jezero zamjena za more.

Direktor Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandar Perović kaže da je to neispunjeno obećanje samo jedno u nizu primjera kako se ostvaruju obaveze u cilju saniranja šteta.

“Očigledno da lokalna uprava o životnoj sredini priča samo kada treba „prodavati maglu” i da tu ne postoji razumijevanje o kompleksnoj ulozi šuma, drvoreda ili pojedinačnih stabala, bez obzira da li se nalaze u blizini vještačke brane ili u urbanom jezgru grada, pa shodno tome i ne treba očekivati previše sa te adrese. Da je to tako dodatno svjedoči i devastirani prostor Studenačkih glavica, koje su nekada karakterisale i topole, koje su na tom mjestu posađene kako bi se mogla obnavljati šuma krupačkih topola, a gdje je sada pustoš”, kazao je Perović.

Jezero Krupac je vještačka akumulacija koju koristi Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). Kompanija gazduje i zemljištem u okolini jezera, pa i lokacijom gdje je izletište i gdje je nevrijeme napravilo štetu. Topole su i posađene da bi bile svojevrsna brana od erozije tla, pa je samim tim i njihovo obnavljanje neophodno uraditi što prije.

“Kako je uloga šume topola na tom prostoru bila prije svega zaštitnog karaktera, nesporno je bilo potrebno obnoviti je novim formiranim sadnicama, jer se samo tako može povratiti njena prvobitna funkcija, naročito bitna u dijelu sprečavanja eventualne erozije tla. Smatramo da je bilo potrebno uložiti znatne napore i sredstva od EPCG koja gazduje tim prostorom, ali i lokalne uprave grada na čijoj teritoriji se nalazi vještačka akumulacija Krupac”, istakao je Perović.

Kada je nevrijeme poharalo izletište bilo je i obećanja da će, dok ne počne sadnja novih stabala, zaostalo korijenje i panjeve ukloniti, ali ni to nije urađeno, kao što nijesu posječena stabla koja je nevrijeme prije dvije godine oštetilo, ona su i danas potencijalna opasnost za posjetioce. Ti ostaci danas su već zarasli u travu, odaju ružnu sliku i smetaju sve rjeđim kamperima koji posjećuju izletište.

“Žalosno je što smo došli u situaciju da gotovo ne postoji odgovoran odnos prema onim resursima čijom valorizacijom se utiče na kvalitet života cjelokupnog društva. Nikšićka vještačka jezera nesporno zaslužuju bolje upravljanje u dijelu zaštite šume, ribljeg fonda, ornitofaune i mnogih drugih specifičnosti koje mogu uticati na ukupan standard zajednice”, smatra Perović.

U „Ozonu” se ipak nadaju da će lokalna zajednica shvatiti važnost sigurne i kvalitetne životne sredine, te da će svi zajedno uticati na odgovorno ponašanje, kako privrednih, tako i društvenih subjekata, koji mogu doprinijeti da se postojeće stanje unaprijedi.