Održana promocija knjige Željka Čurovića Lisanskog u Nikšiću
U društvu crnogorsko – ruskog prijateljstva „Sveti Đorđije” u Nikšiću u ponedjeljak je promovisana monografija „Gusle” narodnog guslara, stvaraoca i pjesnika Željka Čurovića Lisanskog, piše “Dan”.
O pomalo neobičnom izdanju za ovo vrijeme govorili su Veselin Matović, Janko Jelić i autor, dok su veče uveličali polaznici guslarske sekcije kojom rukovodi narodni guslar Slavko Goranović.
Profesor Janko Jelić je istakao da nimalo slučajno promocija se dogodila upravo u susret Vidovdanu, jednom od najznačajnijih datuma u istoriji srpskog naroda.
“Govoriti o guslama, a ne pomenuti Vidovdan i Kosovo, gotovo je besmisleno. Naša istorija i naš identitet uglavnom počivaju, pa možemo reći u ovom nekom novijem obliku na Kosovu i Vidovdanu. I sada kada znamo kako obilježavamo i ovaj i sve ove Vidovdane tokom poslednje decenije i više mislim da ova priča o guslama dobija posebno na značaju. Da nije bilo Kosovskog boja i prelomne 1389. godine, vjerovatno naš narod ne bi znao ni za kneza Lazara ni za Miloša Obilića, ni za onog Marka koji je zakasnio na Kosovo, Kosovku djevojku, ali ni za sve one hajduke i junake koji su pamtili Miloša, kao ni za starog Vujadina, a onda je pitanje da li bi i Njegoš imao o čemu da pjeva, pa bi li i Vuk sakupljao i šta bi nam ostavio, kako bi uopšte izgledala naša književnost i čitava naša kultura da nije tog jednog jedinog Vidovdana i tog Kosova i Kosovskog zavjeta. I čini mi se da neću pogriješiti ako kažem da su naše gusle rođene na Kosovu”, kazao je Jelić.
On je istakao da bi gusle vjerovatno danas stajale u nekom etnološkom muzeju da upravio nije bilo tog Vidovdana i Kosova koji su rodili te nove gusle, te gusle koje su nam prenijele i znanje i nauku koja čini nas danas ovakvima kakvi smo koliko god se mnogi upinjali danas da tu nauku i to znanje zaborave.
Matović je rekao je ovaj zbornik u teoriji književnosti hrestomatija u kojoj su sabrani tekstovi preko 150 autora.
“Ova knjiga pokazuje koliko u našem narodu postoji ozbiljno interesovanje za naše nasljeđe – epsku poeziju i gusle. Dakle, gusle su od velikog značaja za naš narod. Gusle su poslije jezika i pisma jedna od najvažnijih komponenti našeg srpskog identiteta. I pored toga kod jednog ne baš malog dijela naroda imamo otklon od gusala, pa su čak gusle na neki način optužene da su smetnja na putu u Evropu”, kazao je Matović.
Autor je kazao da je godinama skupljao građu za knjigu te da su mu pomogli Matija Bećković, Miro Vuksanović i mnogi drugi kako bi štivo što bolje oplodio.
Veče su poezijom uz strune gusala uveličali polaznici škole gusala u Društvu crnogorsko – ruskog prijateljstva Marko Todorović i Vasilije Goranović.
D.D.