Radovan Cicmil: ,,Usmjerimo djecu na kvalitetne aktivnosti”
Digitalne igrice na mobilnim telefonima kao da su pravljene baš po mjeri mališana: lako se koriste jednostavnim tapkanjem prstom po ekranu uz mnoštvo živopisnih boja, interesantnih likova i maštovitu animaciju koja i veoma maloj djeci dugo mogu da održe pažnju.
Ipak, nije poželjno da namlađi provode previše vremena uz ovakve aplikacije.
O uticaju mobilnih telefona na razvoj djece pričamo sa psihologom Radovanom Cicmilom.
Na koji način upotreba mobilnih telefona utiče na razvoj djece?
Kao što je mišljenje laika i negdje šire okoline, tako i struke da je prekomjerna upotreba mobilnih telefona i tablet uređaja svakako štetna za dijete. Svjesni smo toga da je sada došlo vrijeme da se moderna tehnologija sve više koristi i da se od toga ne može pobjeći i naravno da djeci ne treba u potpunosti ukinuti korišćenje modernih medija ali svakako treba voditi računa pogotovo o sadržaju i o vremenskom periodu koji oni provode na tim, da kažem medijima, koji nijesu prikladni za njihov uzrast. Negdje smo svjedoci kroz praksu, i dosta djece koja dolaze kod psihologa, logopeda ili defektologa u vrtić da u nekom ranom uzrastu koriste previše telefon gledajući crtane i koristeći tablet i neke igrice koje često nijesu na maternjem jeziku, tako da osim tog prekomjerenog gledanja provođenja u svijetu crtanih filmova i igrica, djeca uče da govore sa crtanog filma ili tableta što svakako nije korisno, jer djeca treba da uče govor slušajući živu riječ, da uče govor od roditelja na način na koji je prilagođen i koji i u vrtiću uče. Svakako tablet i crtani nijesu mjesto gdje dijete treba da nauči prve riječi, a kažem često to i ne bude na našem jeziku tako da se kod djece javljaju i određene promjene ponašanja, čak i neke promjene koje liče na razvojne disfazije gdje dijete ne razvije na vrijeme govor ili prvo nauči govor na engleskom jeziku, pa je kasnije mnogo teže to ispraviti i naučiti ih maternjem jeziku.
Šta preporučujete kao savjet u ovakvim slučajevima?
Roditelji bi svakako trebali da uvedu neko vremensko ograničenje da to bude neki kraći vremenski period, da djeca dobiju telefon ili tablet na korišćenje kao neki vid nagrade ali je i jako bitno da se ograniči sadržaj, da roditelj bude taj koji kontroliše šta dijete gleda i na način kako provodi svoje vrijeme.
Kako aktuelne društvene mreže utiču na tinejdžere?
Kao što sam i rekao da korišćenje mobilnih telefona i tableta utiče i na rani razvoj djetata, primjetno je da sve više tinejdžera provodi vrijeme na nekim novim mrežama kao što su TikTok, Instagram… i da su tu razni izazovi i neke stvari koje zaista nijesu prikladne za uzrast tinejdžerski, a često mogu da budu i opasni po njih. Kao što smo rekli da djeci mlađeg uzrasta treba negdje vremenski ograničiti korišćenje telefona, a što se tiče tiče tinejdžera roditelji treba da budu uključeni u to koji sadržaj tinejdžer prati i dok ne uspostave totalno povjerenje sa djetetom, kontrolišu šta ono prati na društvenim mrežama. Dijete treba da ima svoju privatnost, ali negdje je i zbog same bezbjednosti djece poželjno da roditelji u početku budu ti koji kontrolišu sadržaj, a suština samog vaspitanja je da roditelji izgrade neko povjerenje sa djecom tako da kasnije djeca to povjerenje ne bi zloupotrijebila i ne bi, naravno, te društvene mreže iskoristila na pogrešan način . Mi smo svjesni da oni sad bez društvenih mreža i ne mogu da funkcionišu, ali kažem treba koristiti njihove pogodnosti, a ne upasti u neke zamke izazova i ponašanja koje nijesu prikladna i koje se često graniče i sa zakonom i sa nekim moralnim normama.
Možete li nam uporediti odrastanje nekad i sad?
Što se tiče odrastanja nekad i sad, velika je razlika, i vrijeme mog odrastanja u kojem nije bilo savremenih medija, možda je bilo i bezbjednije igrati se napolju i baveći se sportom i aktivnostima koje su često bile organizovane, ali su djeca nalazila načina da provode vrijeme zajednički. To se sad preselilo na društvene mreže na online način komunikacije, ali svakako preporučijem roditeljima da djecu usmjere na kvalitetnije aktivnosti, i dalje postoje školice sporta, glumačke, muzičke i likovne sekcije, razne aktivnosti gdje djeca svakako mogu svoje talente da pronađu i razviju.
Zaključujemo da je suština provoditi što više vremena sa vršnjacima, igrajući se i provoditi vrijeme uživo koje im može pružiti zadovoljstvo.
Jovana Pajović ,,D models” novinarski tim


