Ako zagrmi danas, evo šta nas čeka
Đurđevdan je veliki hrišćanski praznik koji, svako prema svom kalendaru, proslavljaju i pravoslavci i katolici.
Đurđevdan je veliki proljećni praznik kojim se ljetnji period odvaja od zimskog, pa se mnoga vjerovanja u vezi sa njim odnose upravo na pobjedu nad hladnoćom i bujanje života, prenosi portal Kolektiv.me.
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima koji se ogledaju u raznim obredima za zaštitu, zdravlje i plodnost.
Vjeruje se da će, ako je na Đurđevdan vedro – godina biti plodna, a ako na ovaj praznik i sjutradan bude padala kiša, da će ljeto biti sušno.
Kaže se da, koliko nedjelja prije Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.
Sveti Georgije se na ikonama predstavlja na konju u vojvodskom odijelu kako kopljem probada aždaju.
Đurđevdan se smatra za granicu između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve. Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.
Glavni običaji su: pletenje vjenaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na rijeci.
Takođe, opletu se vjenčići od „đurđevskog cveća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vjenci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sljedećeg Đurđevdana. Mnogi prave krstove od leskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama – da bi se sačuvali od grada (slično krstovima od badnjaka za Božić).