Sinoć u Gradskoj kući održana promocija monografije Dijaspora Crne Gore

Monografija Dijaspora Crne Gore predstavljena je sinoć nikšićkim čitaocima u Gradskoj kući.

O monografiji su govorili Marijan-Mašo Miljić, mr Sait Šabotić i Ivan Jovović.
Modretaor promocije bio je Zoran Đukanović.

Autori Monografije „Dijaspora Crnoj Gore“ su Marijan Mašo Miljić, mr Sait Šabotić, mr Ivan Jovović, Marko Špadijer, prof. dr Milan Vukčević, Elvira Bekteši i dr Antonela Arhin.

Ova monografija na sveobuhvatan način objedinjava kako procese migratornih tokova sa crnogorskog prostora tako i sve poznate pripadnike crnogorske dijaspore koji su na najbolji način predstavljali i pomagali Crnu Goru.

Knjigu Dijaspora Crne Gore je Uprava za dijasporu realizovala zajedno sa Dnevnim novinama. I ovo je druga promocija u Crnoj Gori, prva je bila u Narodnoj biblioteci.

Promociju je otvorio moderator Goran Đukanović, koji je rekao da ”ovo kapitalno izdanje o svevremenskom i planteranom fenomenu iseljevanja obrađuje iseljavanje iz Crne Gore na prostoru od Kalifornije do Vladivostoka i od Aljaske do Ognjene zemlje u periodu od prvih poznatih iseljavanja krajem 16. vijeka do dana današnjeg.”

Đukanović je rekao da je ovaj projekat urodio plodom višedecenijskog prikupljanja i sazrijevanja podataka ove materije.

„Migratorna kretanja su fenomen koji postoji od kad je svijeta i vijeka i svojstvene su skoro svim narodima u svim krajevima i zemljama i u svim vremenima. . Crnogorski iseljenici napuštali su svoju državu dobrovoljno ili prisilno, iz ekonomskih, političkih, vjerskih, ličnih i drugih razloga. Ovoj knjizi se pristupilo sa stanovišta istorijske distance s početka 21 vijeka, što podrazumijeva njeno iseljeništvo u prošlošti i sadašnjosti. Istorijski dio prati crnogorsku dijasporu u prošlosti do polovine šezdesetih godina prošlog vijeka”, kazao je Mašo Miljić.

Sait Šabotić smatra da je knjiga „Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti“ rezultat davne potrebe i djelovanja savremenih institucija crnogorskog društva i da je nepobitan svjedok da su migracije sa današnjeg prostora Crne Gore imale svoj kontinuitet, koji, iako nam je bio tu pred očima, nije bio dovoljno naglašen i nije mu se posvećivalo dovoljno pažnje.

„Dijaspora koja je nastajala izvan Crne Gore obuhvata sve iseljenike – Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Muslimane, Albance, Rome, današnji prostor Crne Gore im je kolijevka i postojbina. Imajući sve to na umu, urednik ovog izdanja Ivan Jovović se svesrdno potrudio da u koncepcijskom smislu ova monografija bude pozicionirana na način da sadrži narativ o dijaspori Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti, da obuhvati crnogorsko iseljeništvo u kontekstu djelovanja Matice iseljenika u periodu od 1962-1994. godine, da se čitaoci upoznaju sa iseljavanjima iz Crne Gore od 1990-2000. godine, zatim da se dâ jasnija slika crnogorske dijaspore na početku 21. vijeka, kao i da se kroz priču o Upravi za dijasporu prikaže institucionalni okvir djelovanja i aktivnosti koje se preduzimaju na fonu brige o iseljenicima sa prostora Crne Gore. Sve je to bilo nužno zbog činjenice da je crnogorsko iseljeništvo uvijek bilo važan činilac u svim istorijskim procesima vezanim za Crnu Goru i njenu poziciju na međunarodnoj političkoj sceni. Znajući to, autorski tim je nastojao da događaje posmatra u neprestanom toku, procesu i neprekidnom sveljudskom prožimanju vidljivih i nevidljivih faktora koji su uticali na iseljavanja“, kazao je Sait Šabotić.

Šabotić kaže da knjiga je pisana stilom i na način da je razumljiva za svakog čitaoca, a uz to je, za razliku ranije objavljenih publikacija opremljena izuzetnim ilustrativnim prilozima koji približavaju život naših ljudi u dijaspori kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti. Shodno prilikama koje je život donosio, iseljenici sa prostora Crne Gore su svoje utočište i svoje prebivalište pronalazili širom svijeta, počevši još od XV vijeka.

“Rijetki zapisi ondašnjih hroničara i pismenih ljudi, najbolji su dokaz za ‘čovjeka koji se selio’ zbog različitih motiva, pobuda i uzroka. Suštinski razumijevajući činjenicu da iseljenici u dijaspori imaju potrebu da baštine i čuvaju svoj jezik, kulturu, običaje, istoriju, te nacionalne vrijednosti, autorski tim je i te pojedinosti uzimao u obzir. Kroz tekstove ove knjige autori su pokušali da jasno prikažu kako su hronološki tekla iseljavanja iz Crne Gore i kako su Crnogorci, Bošnjaci, Hrvati i pripadnici drugih naroda iz Crne Gore od Argentine, SAD-a, Italije, Njemačke, Danske, Rusije pa sve do Australije, podstaknuti osjećajem okupljanja i organizovanja, njegovanjem svog i poštovanjem drugog i drugačijeg, u borbi protiv zaborava, kreirali razne zajednice, udruženja, džemate, derneke, udruge, a sve sa ciljem, njegovanja korijena i čuvanja temelja, još bliže kazano, sa željom da je čovjek u dijaspori, onaj koji svoju matičnu domovinu nosi u srcu”, rekao je Šabotić.

Naravno, dodao je, ova globalna istoriografska slika u sebi ne krije one pojedinačne sudbine o kojima, takođe, moramo voditi računa. Takvih primjera je, kazao je, mnogo više u beletristici, koja im poklanja posebnu pažnju.

“U istoriografskom kontekstu ovu knjigu i doživljavam kao podstrek za dalja izučavanja, tim prije jer je iseljavanje aktuelni dio naše svakodnevice. Posmatrana sa stanovišta zahtjeva vremena, izučavanja koja pominjem moraju biti multidisciplinarna. Takav pristup izučavanju dijaspore i pitanjima u vezi sa njom nameću se kao nasušna potreba u naučnom smislu, ali i u pogledu formulisanja i sprovođenja javnih politika koje se neposredno i posredno tiču ove problematike. Složeni kauzalni odnosi između države i onog dijela njenog stanovništva koji živi izvan matične teritorije, posredstvom ove knjige jasno govore da u istoriografiji ne postoje odgovori dati za sva vremena i da je istorijsko pamćenje svake zajednice bitno različito po prirodi, dubini i istorijskom iskustvu”, kazao je Šabotić.

Ivan Jovović, glavni urednik monografije je prezentovao Monografiju i koautore.

Kazao je da se poslije više od dvije decenije pojavila publikacija koja dijasporu sagledava sa institucionalnog aspekta, te koja predstavlja metodološki drugačiji pristup u izučavanju i predstavljanju građe o ukupnoj crnogorskoj dijaspori.

Jovović je dalje rekao da motiv nastanka ove monografije treba prije svega tražiti u činjenici, da su se u proteklom periodu u bitnome promijenili brojni društveni odnosi u Crnoj Gori, pa samim tim i percepcija o dijaspori. Upravo ta činjenica uslovila je to da su crnogorski državni organi i ustanove uspostavili institucionalne veze sa dijasporom, rasutom na gotovo svim kontinentima gdje žive naši iseljenici četvrte ili pete generacije.

Promociju je organizovala JU Nardona biblioteka “Njegoš”, a u okviru Nikšićke kulturne scene 2020.