Zabrana eksplotacija šljunka i pjeska iz rijeka
Uvođenje moratorijuma na eksploataciju šljunka i pijeska iz rječnih korita svih crnogorskih rijeka, koji je na snazi od aprila ove godine, pokazaloje opravdanost te mjere ali i ogolilo srazmjere devastacije koja je najbolje vidljiva tokom niskog avgustovskog vodostaja, piše Pobjeda.
Najveći dio rječnih tokova potpuno je izmijenjen, što je posljedica neracionalne eksploatacije, poplava, presušivanja tokova, erozije i slabe vegetacije.
To je, kako je rečeno Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, konstatovao Koordinacioni tim za praćenje odluke o zabrani eksploatacije šljunka i pijeska sačinjen od predstavnika Ministarstva, Uprave za vode, Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove i lokalnih samouprava na čijim teritorijama su vodotoci koji su bili predmet koncesija.
„Najugroženiji su tokovi rijeka Grnčar i Lim, koji će biti prioritet za izradu sanacionih planova i planiranja daljeg održivog korišćenja ovih resursa. Intenzivnim pregovorima i predstavljanjem ovog problema kod Svjetske banke, uspjeli smo da dobijemo podršku za Projekat pripreme tehničke dokumentacije za regulaciju Grnčara i Lima. Projekatje vrijedan470.000 eura, a finansira ga Svjetska banka, uz grant sredstva Globalnog fonda za životnu sredinu i Specijalnog fonda za klimatske promjene. Prema projektu, do kraja 2018. godine treba da se pripremi tehnička dokumentacija neophodna za izvođenje sanacionih radova navode iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Kako ističu, značajno je što, osim finansijskog aspekta, ovaj projekat ima i socijalne benefite, jer je jedan od definisanih ciljeva očuvanje velikih površina poljoprivrednog zemljišta od poplava, koje se nalaze u dolinama ovih rijeka.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja navode da će nove procedure za dodjelu koncesija biti pokrenute tek kada se stvore sve neophodne pretpostavke za uvođenje reda u ovoj oblasti. Moratorijum je bio prijeko rješenje zbog isteka svih koncesionih ugovora, nepostojanja projekata regulacije vodotoka, neplanske i nelegalne eksploatacije, kao i potrebe revitalizacije stanja životne sredine, očuvanja biodiverziteta, a posebno ribljih staništa, ribljeg fonda i kvaliteta voda.
„Na saradnju su pozvani civilni sektor, kao i mediji, s ciljem da daju svoj značajan doprinos zajedničkoj akciji, tako što će s pažnjom pratiti aktivnosti, predstavljati postignute rezultate, ali i ukazivati na ono što može biti predmet korekcija aktivnosti u hodu. Dosadašnje praćenje moratorijuma pokazuju opravdanost formiranja Koordinacionog tima i zajedničke akcije institucija i javnosti zainteresovane za očuvanje vodotoka“, navode iz Ministarstva.
