Za period od godinu dana, od decembra 2015. do decembra 2016. godine broj nezaposlenih u Crnoj Gori povećan je za osam hiljada.

Na Zavodu za zapošljavanje ove sedmice evidentirano je 47.950 građana, a stopa nezaposlenosti u ovom trenutku iznosi 20,67 odsto.

Ekonomski analitičari upozoravaju da je vrijeme za reakciju, a kao jedan od uzroka rasta nezaposlenosti navode neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama privrede, izvještava agencija Anadolija.

Trend rasta nezaposlenosti u Crnoj Gori aktuelan je već dvije godine. Na kraju decembra 2015. godine, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 39.991 nezaposlenih, što je 5.304 osoba više nego godinu ranije. Danas ih je blizu 48.000.

Na povećanje nezaposlenosti utacala je i odluka nekoliko hiljada majki sa troje i više djece, koje su zahvaljujući izmjenama zakona o socijalnoj i djecijoj zaštiti ostvarile pravo na doživotnu naknadu, pa se danas nalaze na Zavodu.

Ipak, ono što zabrinjava jeste da se nezaposlenost iz sedmice u sedmicu povećava, a na Zavodu je oko 10 hiljada visokoškolaca.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić, u razgovoru za Anadoliju objašnjava neke od razloga za povećanje nezaposlenosti. Ističe da je problem nezaposlenosti jedan od najozbiljnijih problema savremenog čovjeka.

“Kada god nezaposlenost raste, makar i u promilima, to treba da predstavlja poziv na akciju zbog njenih razornih posljedica po socio-ekonomsko i moralno stanje društva. Visoka nezaposlenost, kao što je sada u Crnoj Gori, govori da ne koristimo adekvatno razvojne potencijale – u ovom slučaju ljudski resurs, a poznato je da proizvodna sposobnost zemlje zavisi od sposobnosti u korišćenju raspoloživih resursa, materijalnih, finansijskih, ljudskih“, kaže Kostić.
Navodi da su uzroci brojni, a iz postupnog i upornog rasta nezaposlenosti može se govoriti o o prisutnim strukturnim neusklađenostima u sistemu.

“Jedna od ključnih jeste neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama privrede. Neusklađenost dinamike stvaranja novih radnih mjesta sa dinamikom broja onih koji traže zaposlenje je takođe očigledno prisutna. Osim toga, dodatni faktori se mogu ogledati u snažnoj socijalnoj funkciji koja drži jedan dio nezaposlenih van radnog angažmana, a na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao i visoko prisutstvo neformalne ekonomije kada je u pitanju zapošljavanje – rad na crno. Ovo bi mogli biti ključni razlozi visoke stope nezaposlenosti u Crnoj Gori“, objašnjava ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

On napominje da se radi o neusklađenosti, kao jednom od ključnih generatora nezaposlenosti, ukazuje i podatak da je istovremeno u posmatranom periodu od strane poslodavaca oglašeno više od 32.000 poziva za radno mjesto.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se oko 10 hiljada viskoškolaca, među kojima je i 280 magistara i devet doktora nauka. Posljednja istaživanja su pokazala da je na Zavodu najviše ekonomista, zatim 1.172 nezaposlenih visokoškolaca iz grupe zanimanja pravnici, a najnovija istraživanja su pokazala da na crnogorskom tržištu rada postoji određena zasićenost zanimanjima za koje je potrebna diploma Fakulteta politickih nauka FPN, a na posao čeka 723 visokoškolca te univerzitetske jedinice.

Na pitanje da li bi priliv investicija u Crnoj Gori doprinio otvaranju novih radnih mjesta, analitičar Kostić ističe da to znači u većini slučajeva i nova radna mjesta.

“Ali ta dva procesa nužno ne treba izjednačavati niti ih stvaljati u linearan odnos – rast investicija produkuje rast radnih mjesta ili obrnuto, pad investicija znači rast nezaposlenosti – jer stvari ne funkcionišu na takav način. U svakom slučaju prilivi investicija podstiču stvaranje novih radnih mjesta i dobro došli su iz više razloga, ne samo zbog ovoga o kome govorimo“, kaže Kostić.

Pred novom crnogorskom vladom sada je jedan od najvećih zadataka, kako zaustaviti trend rasta nezaposlenosti i kako obezbijediti nova radna mjesta.

“Jasno je da se detektovanjem problema u ovoj oblasti dolazi i do putokaza za akciju, odnosno do formulisanja strategije, utvrđivanja politike i programa mjera na smanjenju nezaposlenosti, ali treba biti svjestan da se određena značajnija poboljšanja ne mogu postići u kratkom roku, jer su problemi strukturne prirode. U svakom slučaju, na operativnom nivou treba raditi na otvaranju novih radnih mjesta investiranjem, stimulacijama na ulaganja i stimulacijama za otvaranje novih radnih mjesta kao i na zapošljavanje. Kratkoročne mjere treba da budu simultane sa strateškim dugoročnim-otklanjanjem strukturnih disproprocija odnosno neusklađenosti“, zaključuje Kostić.