Usled neposjedovanja lične dokumentacije, veliki broj pripadnika romske i egipćanske populacije u Nikšiću suočava se sa problemima, među kojima je svakako siromaštvo najveći, jer ne mogu ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, pa im je najčešći izvor egzistencije novac koji zarade prošenjem ili od prodaje sekundarnih sirovina, piše DAN.
Zbog nemaštine Romi tvrde da ne mogu ni djecu školovati, a uskraćena im je i zdravstvena zaštita.
Predsjednik NVO Romska nada Mirsad Muratović kaže da su pomoć u rješavanju statusa za više od 100 domicilnih pripadnika RE i još najmanje pedesetak onih koji žive negdje u inostranstvu tražili od svih nadležnih instutucija, ali nijesu uspjeli, pa su primorani da pomoć zatraže i od zaštitnika ljudskih prava i sloboda Šućka Bakovića.
“Nadamo se da će nam ombudsman pomoći, jer je pripadnicima RE populacije bez lične dokumentacije jednostavno uskraćeno pravo na život dostojan čovjeka“, kazao je Muratović i naglasio da je bez ličnih dokumenata i veliki broj Roma i Egipćana koji su devedesetih godina, u vrijeme ratnih dešavanja na prostoru bivših jugoslovenskih republika, ilegalno napustili Crnu Goru i žive u nekom od kampova u zemljama zapadne Evrope.
“Takvih je sigurno pedeset porodica. Povodom toga u više navrata sam se obraćao Centru bezbjednosti u Nikšiću, MUPu , ali pomaka nema. Sa druge strane, veliki broj mojih sunarodnika svakodnevno traži pomoć u ostvarivanju prava na ličnu dokumentaciju, obrazovanje, materijalnu pomoć i slično. Zato smo primorani da tražimo pomoć ombdusmana”, kazao je Muratović.
On ističe da su nadležne državne institucije i nevladine organizacije u poslednjih pet godina intenzivnije radile na rješavanju pravnog statusa za izbjegle i raseljena lica pripadnika romske i egipćanske populacije sa Kosova, ali da se najmanje radilo za domicilne Rome koji su dalje bez lične dokumentacije, iako su njihovi roditelji državljani Crne Gore.
“Radi se o domicilnim Romima koji trenutno borave u inostranstvu, a koji i dan danas nemaju riješen pravni status. Dvadesetak pripadnika romske populacije iz inostranstva obratilo se našoj organizaciji za pomoć u rješavanju pravnog statusa. Apelujemo na nadležne državne institucije da u saradnji sa našom organizacijom nađemo neko rješenje za ove porodice – poručio je Muratović.
U romskom naselju Budo Tomović živi 95 porodica sa oko 650 članova. Predsjednik NVO „Budo Tomović” Tahir Hajruši kaže da problem zbog neposjedovanja lične dokumenatcije imaju tri porodice Itaj, koje teško da mogu riješiti pitanje statusa ukoliko se ne uključe nadležne državne i druge institucije.
“Komesarijat za raseljena lica pokušava da im izađe u susret, ali je to jako teško, jer su oni bili bez riješenog statusa i u državama gdje su ranije živjeli” kazao je Hajruši.
U romskom naselju pod Trebjesom je 35 domicilnih porodica sa oko 250 članova i kako pojašnjava Ismet Kurti, čak 45 porodica sa 140 članova koje su se u nikšićku opštinu doselile sa prostora bivših jugoslovenskih republika.
“Neki su zanemarili pribavljanje dokumentacije, dok je većini od njih bio najveći problem nemaština. Jednim odlaskom na Kosovo problem se ne rješava, jer moraju ostati duže, što iziskuje dodatne troškove, a uz to im je neophodna i dokumentacija od domaćina kod koga žive. Veliki problem je tročlana porodica samohrane majke Širibane Beganaj, koja živi sa dvoje djece kao osoba sa invaliditetom, jer je gluvonijema, i nema baš nikakav zvaničan dokument osim kartice organizacije koju ja predstavljam”, istakao je Kurti.
D.D.