Tržište EU, izvoz

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) i Uprava za bezbjednost hrane stvorili su sve preduslove da i preduzetnici iz sektora mljekarstva dobiju EU izvozni broj i otvore novo veliko tržište za svoje proizvode. Tu priliku ovih dana iskoristila je Farma Miljanić iz Nikšića, proizvođač kozijeg sira, čiji je objekat prvi u Crnoj Gori stavljen na listu onih iz kojihse mogu izvoziti mlječni proizvodi u EU, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ministarstvo navodi da je kao rezultat posvećenog rada administracije i razvojne vizije i ulaganja preduzetnika u unapređenje proizvodnje, uz podršku Vlade, broj proizvodnih objekata koji su dobili EU izvozni broj rastao tokom prethodne četiri godine.

Podsjetili su da je odlukom Evropske Komisije u 2017. godini sedam naših proizvodnih pogona iz sektora mesne industrije i proizvodnje jaja dobilo EU izvozne brojeve.

“U međuvremenu, mjesto na toj listi našli su i drugi proizvođači, tako da u ovom trenutku imamo 19 takvih objekata. Sa zadovoljstvom možemo navesti kompanije koje su prethodno postigle ovaj uspjeh, a to su Mesopromet, Goranović, Gradina Company, Interprodukt, zatim Alkoset, Rebrakomerc, Agromont, Darma, Miniko, kao i objekti iz sektora ribarstva Rozafa i Montefish”, ističu iz MPRR.

Iz Ministarstva su poručili da iskoraci koje Crna Gora i njen sektor poljoprivrede postižu na putu osvajanja evropskih standarda, od kojih su značajni ostvareni i u ovoj izazovnoj godini zbog pandemije COVID 19, predstavljaju i jaku garanciju i konkurentsku prednost za izvoz, kako u zemlje regiona, tako i širom svijeta.

Pored stalne posvećenosti administracije stvaranju uslova za otvaranje novih tržišta, suočavanje sa izazovima pandemije imalo je i svoje dobre strane u tom pravcu.

“Vjerujući u biznis načelo da kriza ne mora značiti najgore, već otvaranje novih mogućnosti, probuđen je preduzetniški duh kod dijela naših proizvođača. U situaciji znatno smanjene turističke potrošnje i gubitka domaćeg tržišta, pronađena je alternativna. Ne samo da se izvozilo na evropsko tržište, već je otvoreno i arapsko tržište, gdje je nakon četiri decenije ponovo izvezen prvi kontigent jagnjadi iz Crne Gore, sa otvaranjem perspektive za dalju saradnju”, pojasnili su u saopštenju.

Navode da su nadležni organi cijelo vrijeme pandemijske krize prepoznavali i pratili potrebe privrede, pružajući podršku, ne samo kroz Vladin paket mjera za ublažavanje posljedica pandmije, već i obezbjeđujući da se ispune i ubrzaju neophodne, kompleksne procedure za plasman na inostrana tržišta, što je podrazumijevalo i intenzivnu komunikaciju Uprave za bezbjednost hrane sa zemljama uvoznicama.

Naglasili su da je proces dobijanja EU izvoznih brojeva izuzetno kompleksan, imajući u vidu zahtjevne uslove koje treba da ispune i institucije i proizvođači, da bi dobili pristup tom tržištu.

Poručuju da je uspjeh Crne Gore na tom planu rezultat dugogodišnjeg posvećenog rada na usklađivanju i imlementaciji propisa EU, jačanju administrativnih kapaciteta, uspostavljanju integralnog sistema bezbjednosti hrane „od njive do trpeze“, unapređenju laboratorijskih kapaciteta, uvođenju i primjeni standarda bezbjednosti hrane i kvaliteta, i stvaranju drugih važnih pretpostavki.

Paralelno, tekao je i proces unapređenja objekata, usvajanje novih standarda, vještina i znanja, primjenu novih tehnologija, na čemu su vrijedno radili proizvođači hrane.

Vlada i Ministarstvo poljoprivrede su im u tom zahtjevnom procesu kontinuirano pružali podršku, kroz kreiranje povoljnog ambijenta, kao i kroz brojne programe kako iz nacionalnog budžeta tako i iz međunarodnih razvojnih projekata.

“Uvjereni smo da će crnogorski proizvođači na temelju postignutog, ali i naučenih lekcija u ovoj izazovnoj godini, i u narednom periodu biti istrajni u daljem podizanju konkuretnosti i prodorniji u osvajanju novih tržišta”, zaključuje se u saopštenju.