Bivši radnici nikšićkih Rudnika boksita, okupili su se na prostoru gdje je trebalo biti izgrađeno deset stambenih zgrada njima namijenjenih i ukazali da će svim sredstvima braniti da to zemljište bude prodato, prenosi Antena M.

 

Riječ je o zemljištu od oko oko 18,7 hiljada kvadrata na atraktivnoj lokaciji preko puta upravne zgrade Boksita, za koju je 2008.godine procijenjena vrijednosti od 1,8 miliona eura, o kome se sporovi vode u Privrednom sudu.

Jedan spor je okončan u korist rožajske projektantske kuće Ambijent koja od Boksita na ime projektantskih usluga potražuje ostatak ugovorenog novca od oko 120 hiljada eura i kojoj to zemljište po sudskoj odluci treba da bude dato u vlasništvo na osnovu duga, što radnici neće dozvoliti.

U Privrednom sudu o tom zemljištu vodi se i drugi spor o povraćaju tog zemljišta, jer stečajna uprava dokazuje da Boksiti nijesu bili dali Samostalnom sindikatu u vlasništvo taj prostor, već samo na korišćenje za gradnju stambenih zgrada što nije realizovano i ovih dana bi trebao uslijediti sudski epilog, od koga zavise i dalji potezi rudara.

Jedan od okupljenih, Božidar Đilas podsjetio je da su u martu 2008.godine projetantska kuća iz Rožaja Ambient potpisala ugovor sa Samostalnim sindikatom da se uradi projekt za deset zgrada na tom prostoru za šta je trebalo platiti oko 300 hiljada eura.

“Te godine je položen i kamen temeljac za gradnju, ali od toga nije ništa realizovano i to zemljište pripada svima od 264 bivša rudara koji radeći u Boksitima nijesu riješili stambeno pitanje“, predočio je Đilas.

On je kazao da među onima koji nijesu riješili stambeno pitanje, jedan broj je uposlen u Rudniku, dio penzionisan, a ostali na Birou rada.

“Da bi namirili potraživanja rožajskoj firmi i dva radnika Boksita koji su tužili firmu, sudski izvršitelj planira da proda to zemljište po smiješno niskoj cijeni kvadrata od svega devet eura. U rješavanje ovog slučaja treba da se uključe dravne institucije i Tužilaštvo, koje javno pozivamo da ispitaju ovaj problem“,kazao je Đilas.

U ime okupljenih Vitomir Krulanović kazao je da su radnici prevareni i pokazao plan sa ucrtanom kvadraturom od deset zgrada, uz plaćene komunalije. On je kazao da je kvadrat zemljišta na toj lokaciji prošle godine košao po 95 eura bez komunalija, a da je sada cijena svedena na svega po devet eura po kvadratu.

Jedan od rudara, koji je bio i u tadašnjoj stambenoj komisiji, Mikonja Lončar pozvao je u ime radnika grupu arhitekata da procijene koliko košta taj projekat i da li je realna cijena 230 hiljada eura koliko je koštalo vlasnika rožajske firme.

Milenko Eraković kazao je da radnike sleduje po 82 kvadrata i da su spremni po sadašnjoj cijeni kvadrata od devet eura platiti po osamsto eura da dobiju svoj dio prostora.

Rudari su ukazali i na doadatni problem od 127 njihovih penzionisanih kolega koji su morali napustiti firmu uslijed stečaja i bez otpremnina, riješenog stambenog pitanja i neadekvatno isplaćenih zaostalih plata i najavili da će se ponovo okupiti u petak poslijepodne i odlučiti o daljim potezima.

Povodom protesta dijela bivših radnika Rudnika Boksita oglasila se kompanija Ambijent AGM navodeći ta oni nemaju ništa protiv bivših radnika rudnika Boksita.

“Pokušavali smo godinama da naplatimo naša potraživanja od Samostalnog sindikata Rudnika Boksita. Samostalni sindikat Rudnika Boksita prvo nije htio da plati ono što nam je po ugovoru dužan, a sada, kada smo uspjeli da se naplatimo, osporavaju ono što je urađeno po slovu zakona. Radnici nemaju problema sa nama nego sa onima koji su rukovodili sindikatom. Adresa na koju mogu da se žale definitivno nije Ambijent AMG. Mi smo bili prinuđeni da sudskim putem naplatimo ono što smo radili za potrebe Sindikata, a što oni nijesu htjeli da plate”, navode iz te kompanije.

Dodaju da je nakon šest neuspjelih prodaja zemljišta u Nikšiću, u izvršnom postupku firma Ambijent AGM to zemljište preuzela u skladu sa Zakonom o izvršenju i obebjeđenju.

“Firmi Ambijent AGM nije bio cilj da preuzme zemljište nego do naplati dug od Samostalnog sindikata Rudnika Boksita. Radi se o potraživanju koje je utvrđeno pravnosnažnom sudskom presudom Privrednog suda u Podgorici P.br. 771/12.”, zaključuje se u saopštenju.