Evidentne klimatske promjene utiču na cio svijet, a posljedice istih osjećaju se i u Crnoj Gori. Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović, povodom Svjetskog dana klimatskih promjena naglasio je da se ovoj problematici mora pristupiti sa dozom ozbiljnosti, da bi bilo naivno ignorisati problem kao I da je neophodno uključiti najreferentnije institucije i pojedince u pronalaženju odbrambenih mehanizama.

“Činjenica da Crna Gora sa svojom industrijom nije u fokusu kada je uticaj na globalne klimatske promjene u pitanju, nikako ne umanjuje njen značaj u dijelu odgovornosti za ublažavanje posledica tog nezaustavljivog procesa. Prošlogodišnja dešavanja sa poplavama u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Makedoniji, pokazala su da je regionalni pristup jedini ispravan i da su države pojedinačno praktično nemoćne da se izbore sa ozbiljnim posledicama koje izazivaju takve pojave”, navodi Perović.

On tvrdi da je kvalitet života sadašnjih i budućih generacija ugrožen i pogrešnim odlukama koje su imale politički karakter, pa je stoga pod hitno potrebno zaustaviti dalju devastaciju prostora, prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, nekontrolisanu sječu šuma, ugrožavanje vodotoka i zagađenje izvorišta.

“Imajući u vidu da je Crna Gora Ustavom deklarisana kao ekološka država, da je održiv razvoj prepoznat kao dominantna smjernica za budućnost, dodatno obavezuju donosioce odluka da prilikom planiranja i programiranja uzmu u obzir globalne procese i trendove i njihov uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi”, poručuje Perović.

On smatra da je neophodno da država razvija strategije za ublažavanje klimatskih promjena i strategije adaptacije na izmijenjene klimatske uslove, da sarađuje u klimatskim osmatranjima, istraživanjima i transferu tehnologije, kao i da unapređuje programe obrazovanja i jačanja svijesti javnosti.
Sve ovo, smatra on, ukazuje na potrebu ozbiljnog sistemskog pristupa i odgovoran odnos cjelokupne zajednice, što do sada nije bilo na dovoljnom nivou, kako u Crnoj Gori, tako ni u zemljama regiona.

“U susret novom globalnom sporazumu koji bi trebalo da se desi 2015. godine u Parizu, potrebno je inicirati argumentovani javni dijalog uz aktivno učešće zainteresovane javnosti u procesu donošenja odluka i javnih politika iz oblasti životne sredine i klimatskih promjena i u najvećoj mogućoj mjeri potencirati regionalni pristup, kao najperspektivniji i najefkasniji za zemlje regiona. Takođe, veoma je važno raditi i na lokalnim akcionim planovima u ovim oblastima, uz uvažavanje mišljenja stručne i laičke javnosti, koji bi pratili regionalne strategije, odnosno uzeli u obzir smjernice i raspoložive resurse iz dokumenata većeg nivoa”, zaključuje Perović.