Najveći ekološki problem Nikšića, deponija Mislov do, koja je udaljena oko šest kilometara od centra grada, mogla bi konačno da bude riješena.
Konzorcijum iz Holandije zainteresovan je da izvrši sanaciju deponije, a da na brdu Budoš postave gasnu elektranu koja bi otpad pretvorila u električnu energiju. Deponiju su obišli čelni ljudi Opštine Nikšić, i predstavnik firme Fliping iz Beograda, koja je zastupnik holandskog konzorcijuma za Balkan.
Bratislav Živadinović, koordinator projekta ispred grupacije investitora, kazao je da je riječ o tehnologiji koja je u skladu sa najvišim ekološkim standardima i koja ima najveću primjenu u Evropi i svijetu.
“Prisutni smo na svim djelovima tržišta. Ovo nije lokalni problem, već generalno državni problem. Mi ovu deponiju, po svim standardima, nazivamo smetlištem i daćemo doprinos da se ovaj problem konačno riješi”, kazao je Živadinović.
Nakon sagledavanja situacije na terenu, prema njegovim riječima, slijede idejni i glavni projekti, a zatim i posao rekultivacije koji bi trajao 30 dana. Nada se da će papirologija biti brzo završena jer je deponija, kako je i sam ocijenio, gorući problem sa kojim se više ne može čekati.
“Veoma je specifičan teren i konfiguracija. Deponija je duboka i moraće da se uradi dosta radova da bi se to dovelo u stanje da se prekrije vrlo specifičnim nepropusnim materijalom i nakon toga neće imati apsolutno nikakav uticaj na životnu sredinu. Potrebno nam je tridesetak dana da na terenu ovo dovedemo do finalnog stanja”, tvrdi Živadinović.
Navodi primjere po Holandiji, Belgiji, Njemačkoj, gdje su deponije sličnog tipa nakon rekultivacije pretvorene u golf i igrališta za djecu, parkove. Prema njegovim riječima, nakon sanacije isparenja ugnjen-dioskida (CO2) ne bi bila svedena na minimum, nego ih uopšte ne bi ni bilo. Kako je objasnio nakon što zatvore deponiju i oblože je specifičnim trokomponentnim materijalom (trisoplast) propusnost će biti nula. Na deponiji će postaviti opremu za ekstrakciju gasa (metana), a izvlačenje metana trajaće, kako pretpostavlja, 15 godina.
“Da bi se ‘umrtvila’ deponija i da više ne bi bilo gasa, potrebno je oko 20 do 25 godina, a naša procjena je da bi to ovdje trajalo petnaestak godina. Vi to nećete ni primjetiti jer ćete imati rekultivisano brdo”, poručio je Živadinović.
Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, kazao je da su od maja, kada je stpio na dužnost, uspjeli da urade konkretne stvari koje se tiču deponije Mislov do. Zahvalio se Ministarstvu kapitalnih investicija koje je kontaktiralo i dovelo investitora u Crnu Goru.
“Ovo je nešto što je od javnog interesa. Mislim da treba iskoristiti svaku zakonsku mogućnost da se ovaj proces ubrza maksimalno i insistiraću i kod nadležnih ministarstava i kod Vlade, ukoliko bude radila u narednom periodu funkcionalno, da se proglasi javni interes i da što prije krenemo u sanaciju ove deponije“, kazao je Kovačević i dodao da ukoliko potrebnu papirologiju, koja ne zavisi od njih, brže završe, brže će se i krenuti sa sanacijom.
Nakon što projekti budu završeni, znaće se i koliko će sanacija deponije koštati, a prema riječima predsjednika Opštine, tada će, u konsultaciji sa građanima, donijeti odluku u šta će biti pretvoren prostor na kome se trenutno nalazi deponija.
“Otvoreni smo za sve sugestije i nadam se da ćemo se u narednom peiodu ponovo dičiti ovim prostorom”, kazao je Kovačević.
Đorđije Manojlović, sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kazao je da je posjeta predstavnika holandske firme najava početka projekta, kao i da su od resornog ministarstva dobili zeleno svijetlo.
“Ubrzaćemo papirologiju i nakon što to završimo ući ćemo u realizaciju”, poručio je Manojlović.
Odlaganje gradskog otpada na deponiji Mislov do, na površini od oko dva hektara, počelo je 2003. godine. Tada je rečeno da će biti privremenog karaktera i zatvorena nakon pet godina. Deponija je počela da se formira u prirodnom udubljenju, da bi se godinama formiralo vještačko brdo različitog otpada. Procjena je da se u Mislovom dolu, na godišnjem nivou, deponuje oko 20 hiljada tona različite vrste otpada koji nije razdvajan ni po jednom kriterijumu.
Ekolozi godinama upozoravaju na opasnost koja prijeti od deponije koja, prema njihovim riječima, ni u danima kad je postala privremena nije zadovoljavala propisane standarde. Mještani su više puta organizovali proteste, a požari i dim koji je znao i da sedmicama prekrije grad, nijesu rijetka pojava. Prethodna lokalna uprava je godinama obećavala zatvaranje i sanaciju deponije, ali do toga nije došlo.
Izvor: Vijesti