Opštine će od 1. januara naredne godine moći da povećaju prihode od poreza na nepokretnosti, nakon što stupe na snagu izmjene i dopune Zakona o nepokretnosti, piše Pobjeda.

Tim izmjenama i dopunama povećan je donji limit te poreske stope sa 0,1 odsto na 0,25 odsto tržišne vrijednosti nekretnine.

„Opštinama se tako otvaraju mogućnosti da povećaju prihode od poreza na nepokretnosti“, kazali su Pobjedi predstavnici Ministarstva finansija.

Oni su podsjetili da su sredinom marta usvojene izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti čija je primjena odložena do 1. januara naredne godine.

„Zakonom se obezbjeđuju uslovi za formiranje sveobuhvatne baze podataka putem uvođenja obaveze notarima, sudovima i drugim državnim organima da opštinama na čijem se području nalazi nepokretnost, dostave, isprave ugovore i odluke, na osnovu kojih se stiče, odnosno mijenja vlasništvo na nepokretnosti, kao i rok za dostavu navedenih isprava, u cilju blagovremenog, efikasnijeg, potpunijeg i kvalitetnijeg oporezivanja nepokretnosti“, rekli su iz Ministarstva finansija.

Onisu dodali da izmjene daju mogućnost opštinama da propišu višu, odnosno nižu poresku stopu i bliže definišu nepokretnosti koje su predmet oporezivanja po višoj, odnosno nižoj stopi.

Cilj je da se, kako se dodaje, uklone biznis barijere u oblasti turizma, odnosno stimuliše elitni turizam, razvoj poljoprivrede i spriječi nelegalna gradnja. To se odnosi na objekte koji su proglašeni spomenicima kulture, a vlasništvo su vjerskih organizacija, u slučaju kada služe za stanovanje.

Iz Ministarsva finansija su objasnili da se uvode novčane kazne zbog neprijavljivanja i neplaćanja poreske obaveze za notare, odgovorno lice u sudu ili državnom organu, preduzeća, preduzetnike i građane.

„Porez na nepokretnosti u cjelosti pripada opštinama, što znači da državna kasa ne gubi prihode“, naveli su iz Ministarstva i podsjetili da se porez ne plaća na nepokretnosti u državnoj svojini koje koriste državni organi, organizacije i službe, organi jedinice lokalne samouprave i organizacije koje obavljaju javnu službu.

To znači da javni sektor nije obveznik poreza na nepokretnosti, ukoliko se te nepokretnosti ne koriste za sticanje prihoda na tržištu.