Crna Gora ima ogromnu odgovornost pred međunarodnom zajednicom, a naročito pred budućim generacijama, da razvoj bazira na pravilnoj upotrebi prirodnih resursa, uz primjenu najboljih dostupnih tehnologija i standarda iz oblasti zaštite životne sredine, smatraju u Ekološkom pokretu Ozon.
Izvršni direktor te nevladine organizacije (NVO), Aleksandar Perović, podsjetio je da je Crna Gora potvrdila niz međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti životne sredine, a u decembru je prihvatila i ciljeve globalnog dogovora na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP 21, održanoj u Parizu.
Kako je naveo, i COP 21 je samo jedan u nizu pokušaja da se proširi taj veliki front i na neki način privole najveće svjetske sile i ekonomije da sa više odgovornosti pristupe daljem razvoju.
Perović je podsjetio da je naročito bitan segment evropskih integracija i transponovanje važnih međunarodnih ugovora u nacionalno zakonodavstvo, tako da i to potvrđuje da se radi i političkim interesima, ali i o potrebama na putu ka Evropskoj uniji, od koje očekujemo značajne benefite u svim segmentima života, pa i kada je kvalitet životne sredine u pitanju.
Na pitanje kako ocjenjuje primjenu potvrđenih međunarodnih ugovora, Perović je rekao da bi nadležni iz Vlade, naročito oni koji su kontakt tačke za izvještavanje ka međunarodnim organizacijama, na to pitanje vjerovatno odgovorili da sve „ide kao po loju“, i da Crna Gora ispunjava sve preuzete obaveze.

„Ali ako se bavimo onim međunarodnim ugovorima, koji su transponovanjem u nacionalno zakonodavstvo postali obavezujući, to jest čija primjena podrazumijeva i kaznene mjere, onda se rezultati značajno drugačije tumače, naročito od nas iz civilnog sektora koji gotovo svakodnevno javno ukazujemo na konkretne primjere kršenja važećih zakona koji prolaze bez sankcija“, naveo je Perović.
On je pojasnio da treba napraviti razliku između dogovora kakav je poslednji sa COP21 koji, iako ima postavljene jasne ciljeve, nema propisane kaznene odredbe za one koji ih ne ispune, od međunarodnih ugovora koji su postali dio zakona Crne Gore i koji imaju jasno definisane sankcije, bilo u novcu, bilo u kazni zatvora.
Problematično je, smatra Perović, i to što ne postoji zajednička analiza ili izvještaj, koji bi dao pregled uspješnosti primjene potvrđenih međunarodnih ugovora iz oblasti životne sredine, iako neke kolege koji su kontakt tačke, izvještavaju međunarodne organizacije koje su obično tehnički sekretarijati.

Upitan koliko ti ugovori pomažu u prekograničnoj saradnji, naročito u dijelu pravilne valorizacije vodnih resursa, on je rekao da se, nažalost, čini da i u susjednim zemljama postoji slična praksa da se međunarodni ugovori primjenjuju i tumače na veoma nezadovoljavajući način pa se, makar za sada, ne može govoriti o nekom pozitivnom efektu.
Ozon je, kako je naveo, organizovao više regionalnih konferencija gdje je pokušao animirati kolege iz NVO i medija iz susjednih zemalja da zajedno izvrše pritisak na donosioce odluka da prepoznaju neophodnost regionalne saradnje i planiranja, kao nešto što donosi benefit cijelom regionu, a ne samo pojedinim interesnim grupama.
Upitan koliko je realno očekivati da male zemlje poput Crne Gore mogu uticati na globalne procese, kao što su klimatske promjene, i koliko ona može doprinijeti ostvarivanju postavljenih ciljeva sa COP 21, Perović je kazao da je odgovornost Crne Gore u tom kontekstu ogromna.
„Crna Gora, naročito ako imamo u vidu ustavnu odrednicu ekološke države, ima ogromnu odgovornost pred međunarodnom zajednicom, da svoj razvoj bazira na pravilnoj upotrebi prirodnih resursa, uz primjenu najboljih dostupnih tehnologija i standarda iz oblasti zaštite životne sredine, ali i ono što je najvažnije – vodeći brigu o generacijama koje dolaze i koje imaju pravo da koriste sve benefite prirode, kao i sadašnje i one ranije“, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ako je Crna Gora prihvatila ciljeve COP21, potpuno je neprihvatljivo dalji razvoj planirati na projetkima koji su u suprotnosti sa tim, kao što su izgradnja drugog bloka Termoeklektrane u Pljevljima, istraživanju nafte i gasa u Jadranu, pa i spalionica za različite vrste otpada.
Na pitanje da li je zadovoljan primjenom Arhuske konvencije, on je podsjetio da se u posljednja tri izvještaja o napretku Crne Gore u procesu EU integracija, uredno pominje uloga i funkcija mreže Arhus centara, “od kojih, ne samo po mom mišljenju, najaktivniji funkcioniše onaj koji je organizaciona jedinica Ekološkog pokreta Ozona”.

“I pored toga, nijesam zadovoljan kako je zainteresovana javnost informisana o pitanjima životne sredine, niti koliko nam se pruža prostor da aktivno učestvujemo u procesu donošenja odluka. O trećem stubu, pravu na pravnu zaštitu u slučaju povrede ta dva garantovana prava, mogu samo reći da se radi o nedopustivo niskom nivou”, kazao je Perović.
Na pitanje čemu potpisivanje međunarodnih ugovora ako se oni ne poštuju i zašto bi građani plaćali putovanja i učešće zvaničnih delegacija Crne Gore na međunarodnim konferencijama ukoliko nema odgovornosti za ono što se dogovori u ime države, on je rekao da ne bi želio da se pomisli da nije pristalica potpisivanja takvih ugovora i sporazuma, jer je potpuno suprotno.
“Ali, praksa je pokazala da, ukoliko ne postoje jasne sankcije, teško da možemo očekivati da će nekom interesi budućih generacija biti važniji od trenutnog i brzog profita“, pojasnio je Perović.
Prema njegovim riječima, Ozon i druge ekološke NVO imaju konkretne predloge kako unaprijediti primjenju ratifikovanih međunarodnih ugovora, i strategiju da doprinesu zatvaranju poglavlja 27, koje će biti najkompleksniji i najskuplji dio procesa pregovora sa EU.
„Što se tiče zatvaranje poglavlja 27, koje ćemo sigurno dugo čekati, Ozon je u susret otvaranju uspostavio Centar za edukaciju o životnoj sredini i klimatskim promjenama u Podgorici, preko kojeg ćemo dati doprinos informisanju i aktivnom učešću javnosti u procesu pregovora, ali takođe planiramo da sve svoje kapacitete stavimo na raspolaganje Radnoj grupi koju je formirala Vlada“, kazao je Perović.
On je najavio da će Ozon dostaviti Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Agenciji za zaštitu životne sredine, Glavnom gradu Podgorica, lokalnim upravama u Pljevljima, Beranama i Kotoru, objedinjene podatke o generisanim količinama i analizi morfološkog sastava komunalnog otpada u tim opštinama.
„Sa četiri sezonska mjerenja koje smo u prethodnih 14 mjeseci realizovali u tim opštinama, u okviru velikog regionalnog projekta „Prikupljanje podataka o čvrstom otpadu u zemljama Jugositočne Evrope“, čime ćemo uticati da se realnije planiraju strateška rješenja kada je riječ o uspostavljanju pravilnog sistema upravljanja otpadom, gdje se susrećemo sa velikim problemima i izazovima“, dodao je Perović