Roditelji očekuju da drugo polugodište bude bolje organizovano

Od početka školske 2020/2021. godine pravo na obrazovanje nije na jednak način dostupno svoj djeci, zaključuje se u mišljenju koje je donio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda na osnovu pritužbe koju je podnio jedan roditelj.

U pritužbi je, između ostalog, naveo da je aktima Ministarstva prosvjete kojima je regulisan način odvijanja nastave u školskoj 2020/2021. godini sa kojim je javnost upoznata posredstvom elektronskih medija, povrijeđeno osnovno ljudsko pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima za njegovo dvoje maloljetne djece koji su učenici VI i VIII razreda osnovne škole.
Podsjeća se da je na predlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), usljed situacije izazvane pandemijom COVID-19, Ministarstvo prosvjete, odložilo za 1.oktobar 2020. godine, početak školske 2020/2021. godine.
Zapaža se da s tim u vezi Ministarstvo nije donijelo odluku do sredine septembra, kada je objavljen novi školski kalendar za navedenu godinu.
“Zapaža se da je nakon održanih konsultacija predstavnika Ministarstva prosvjete i IJZ, kao i NKT-a, Ministarstvo odlučilo da od 1.10.2020. godine, nastavu u školi pohaju đaci I, II, III, IV V i VI razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, a ostali online, uz konsultacije u školi na svakih 15 dana”, navodi se u mišljenju.
Takođe, podsjeća se i da je Ministarstvo prosvjete učenicima svih razreda osnovne i srednje škole obezbijedilo i snimljeni materijal za najveći broj predmeta, koji se od 1. oktobra emituje na više televizijskih kanala.
Ipak, “u praksi (na osnovu razgovora sa djecom), online nastava, odvija se u neposrednoj komunikaciji sa nastavnicima, pomoću ‘Microsoft teams’ aplikacije (na računaru, mobilnim uređajima telefon, tablet) a pored toga, učenici mogu pratiti i sadržaje na TV-u”
“Nesporno je da postoji određeni dio učenika koji zbog lošijeg socio-ekonomskog statusa porodica (u najvećem broju i djeca romskih porodica, djeca iz porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, djeca iz udaljenih seoskih domaćinstava), nema mogućnost korišćenja navedenih oblika komunikacije i kojima se, kako navodi Ministarstvo prosvjete prosljeđuju nastavni sadržaj, domaći zadaci prezentacije i sl. Ova djeca suočavaju se s brojnim izazovima i kada je redovna sitaucija u obrazovanju, a naročito sada, u ovoj situaciji, kada su ‘prepušteni’ sami sebi” naglašava se u mišljenju Ombudsmana.
Ističe se da iskustva pokazuju da kada se jednom prekine obrazovanje, najsiromašnija i najranjivija djeca možda se nikada ne vrate u redovno obrazovanje, što ih izlaže potencijalnim rizicima.
“Smatramo da za vrijeme trajanja online nastave, ovoj djeci koja nemaju materijalne mogućnosti i čiji roditelji ne mogu da im priušte komunikaciona sredstva, treba omogućiti, da kao i njihovi vršnjaci imaju pristup svim sadržajima i direktnoj komunikaciji preko interneta i aplikacija”, navodi se u mišljenju.
Zaštitinik je mišljenja da je veoma važno omogućiti svim učenicima jednak pristup obrazovanju, te da je to preduslov za stvaranje jednakih šansi za sve bez diskriminacije.
“Svakako da je zdravstvena situacija veoma važna, te da je u ovom trenutku velika transmisija zaraze, istovremeno svjedoci smo da pojedina djeca skoro devet mjeseci ne pohađaju nastavu u školama, a što se svakako može odraziti i na njihovo mentalno zdravlje” kaže se u saopštenju.
Uspostavlanje online sistema učenja i predavanja, dobar je iskorak za prevazilaženje poteškoća sa kojima smo primorani da se suočimo i koje su u određenoj mjeri dali rezultate.
Međutim, kako se napominje, jasno je da postoje učenici kojima nije dostupan ovaj sistem nastave, koji nemaju mobilni telefon ili ako imaju nemaju pristup internetu, a ima i porodica koje nemaju ni tv prijemnik.
“Ova djeca ostaće uskraćena za pojedine oblike nastave kao i video sadržaje, te će njihovo dalje školovanje biti upitno. Takođe, činjenica je da je veoma teško za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, obezbijediti sticanje znanja uz online model. Naročito za djecu kojima je kao tehnička pomoć, neophodan asistent u nastavi”, naglašava se u mišljenju.
U instituciji Zaštitnika smatraju da sve uzrasne grupe djece treba da ostvaruju nastavu u učionicama, uz poštovanje preporučenih mjera.
“Činjenica da su otvoreni ugostiteljski objekti, prehrambeni i drugi u kojima građani obavljaju svakodnevne potrebe i provode vrijeme, ne korespondira sa činjenicom da pojedina djeca ne idu redovno u školu. Koliko je važno djeci od I do VI razreda da prate redovno nastavu, toliko je važno i djeci ostalih razreda osnovne i srednje škole da prate nastavu. Smatramo da dijeljenje djece po uzrastima, koji će pohađati nastavu u školi, a koji online, nije u njihovom najboljem interesu. Naročito što je zapaženo da se u školama nastavnici i djeca pridržavaju preporučenih mjera (distanca, higijena ruku, maske), te da su, a što i navode predstavnici Instituta za javno zdravlje, škole sigurna mjesta u kojima je do sada prenos virusa bio najmanji”, napominje Zaštitnik.
Iako je veoma teško za neke uzrasne grupe djece da se uspješno održava bezbjedno rastojanje, u svakoj situaciji, smatraju da ih ne treba u potpunosti isključiti iz nastave u učionicama. (Naročito u onim sredinama i onim školama koje nemaju veliki broj učenika, kao što su seoske škole od kojih neke imaju od 2 30 učenika i u kojima bi se nastava mogla odvijati, a da se istovremeno poštuju mjere.)
“Ističemo, da se osim obrazovanja i vaspitanja, u školama odvija i socijalna i interakcija i dobija podrška kako stručna, tako i vršnjačka, a što je veoma važno za pravilan razvoj svakog djeteta”, navode u toj instituciji.
RODITELJI NE MOGU I NE SMIJU BITI NASTAVNICI
Kada je riječ o učenju na daljinu, Zaštitnik naglašava da je okruženje u porodici od ključnog značaja za djecu, ona uče i od roditelja i kroz stalnu interakciju sa njima.
“Roditeljska podrška je veoma važna za uspjeh djece u učenju i za nastavak školovanja, te je u vremenu ove, za djecu nove situacije, važno da su roditelji/staratelji uz njih”, navodi se u mišljenju.
Međutim, roditelji ne mogu i ne smiju biti nastavnici, premda se kod takvog načina učenja to događa.
“Roditelji su opterećeni i drugim poslovima, a pojedini su zbog ove situacije ostali i bez zaposlenja. Nesporno je da je kod djece iz osjetljivih grupa, situacija dodatno komplikovana zahtjevima u pogledu neophodnih digitalnih znanja, da bi djeca mogla da se uključe u nastavu na daljinu. Dodatne probleme imale su višečlane porodice u kojima više djece treba da prati online nastavu u isto vrijeme, te im je u tom dijelu teško izvodljivo da sva djeca prate nastavu”, navodi Zaštitnik i ističe da online nastava iziskuje i dodatne troškove za porodice.
Osim toga, ne treba zanemariti ni doprinos prosvjetnih radnika koji ulažu velike napore da odgovore izazovu i da do svakog djeteta dođe sve ono što treba, kao i da vrednuju ostvarene ciljeve.
“Takođe i nastavnici su trebalo da prođu obuke u korišćenju digitalnih tehnologija. Evidentno je da oni ulažu dodatni trud kako bi djeca prevazišla tu situaciju, imajući u vidu da je u pojedinim opštinama obustavljana redovna nastava i prelazilo se na online model, te nakon određenog perioda učenici su se vraćali na redovnu nastavu, dok pojedine uzrasne grupe isključivo prate online predavanja uz kratke konsultacije u školama”, naglašava se u mišljenju.
Na osnovu navedenog, a u cilju ostvarivanja prava i najboljeg interesa djeteta Zaštitnik preporučuje Ministarstvu prosvjete da do početka III klasifikacionog perioda školske 2020/2021. godine, kroz saradnju sa relevantnim akterima, preduzme aktivnosti kako bi se obezbijedilo da svi učenici, bez razlike, prate nastavu u školi, uz poštovanje mjera koje propiše IJZ.
“Ministarstvo je dužno da Zaštitniku dostavi izvještaj o mjerama i radnjama na izvršenju preporuke u roku od 15 dana od dana prijema”, dodaje se u mišljenju Ombudsmana.
Omogućiti učenicima OS “Luka Simonović” da pohađaju francuski jezik
Zaštitnik je utvrdio i da je učenicima JU OŠ „Luka Simonović” Nikšić povrijeđeno pravo na participaciju učešće u postupku u kojem se odlučuje o njenom pravu, o pravu na izučavanje drugog stranog jezika, u ovom slučaju francuskog.
“U Zakonu o osnovnom obrazovanju, član 25/2 propisuje da učenici izučavaju od šestog razreda kao obavezni predmet jedan od stranih jezika, francuski, ruski, italijanski, njemački, španski i druge jezike, a u stavu 3 da je škola obavezna da učeniku ponudi najmanje dva strana jezika iz stava 2 ovog člana”, navodi se u mišljenju.
Dakle, škola je bila u obavezi, shodno citiranom Zakonu, da učenicima ponudi najmanje dva strana jezika od onih koji su naznačeni u Zakonu.
“Zaštitnik preporučuje Ministarstvu prosvjete da ponovo razmotri obraćanje JU Osnovne škole ‘Luka Simonović’ od 30.06.2020. godine u vezi zahtjeva djece za izučavanje francuskog jezika kao drugog jezika, te da bez odlaganja, školi dostavi pisani obrazložen odgovor; da promoviše i podstiče aktivno učešće učenika u odlučivanju o svim pitanjima koja na njih utiču; da u budućem postupanju, blagovremeno dostavlja pisane odgovore na pisane zahtjeve”, navodi se u preporuci.
Ministarstvo prosvjete je dužno da Zaštitniku dostavi izvještaj o preduzetim i namjeravanim aktivnostima na izvršenju preporuke u roku od 15 dana od dana prijema ovog akta.
“JU OŠ ‘Luka Simonović’ Nikšić da u narednoj 2021/2022. školskoj godini, učenicima blagovremeno ponudi kao drugi strani jezik, najmanje dva strana jezika od onih koji su naznačeni u Zakonu, te da uvažavajući pravo djece na participaciju, podstiče učenički parlament da iskaže stavove učenika o važnim pitanjima, te da njihovi predlozi budu razmatrani sa dužnom paznjom”, navodi se u mišljenju.
Kako se dodaje, škola je dužna da Zaštitniku dostavi izvještaj o preduzetim i namjeravanim aktivnostima na izvršenju preporuke u roku od 30 dana od dana prijema tog akta.
Izvor Dnevne novine