Crna Gora ima dobar zakonodavni i institucionalni okvir, sa otvorenim mogućnostima za uključivanje i drugih u rješavanje svega što se uoči kao vid kršenja ljudskih prava, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović u Nikšiću.

Numanović je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava boravio u nikšićkoj Gimnaziji “Stojan Cerović”, umjesto, kako je kazao, da bude u Podgorici odakle se šalju zvanične poruke i učenicima je predočio da se ne smije dozvoliti nikakav vid diskriminacije prema bilo kome bez obzira na njegovu različitost.

On je istakao da Crna Gora ima dobar zakonodavni i institucionalni okvir samo je neophodno primijeniti u praksi ono što je jasno precizirano i za šta se država zalaže u oblasti ljudskih prava.

„Nema sistema koji je doveo do tog nivoa da se može reći da se u njemu idealno poštuju ljudska prava, koja se uvijek mogu nadograđivati, što je samim tim i obavezujuće“, rekao je Numanović.

On je podsjetio da je Crna Gora dobijanjem nezavisnosti postala 192 članica Ujedinjenih nacija, a potom i član Savjeta te organizacije, čime joj je omogućeno da se od prije četiri godine čuje i njen glas kada su u pitanju ljudska prava.

„Crna Gora je i građanaska, ekološka i država socijalne pravde, koja je bazirana na vladavini prava. Tako je zapisano, ali ako to ne pretočimo u stvarnost postojaće slabiji ili veći primjeri kršenja ljudsklih prava ili diskriminacije“, kazao je Numanović.

Prema njegovim riječima, istraživanja su pokazala da su najmarginalizovanije grupe u crnogorskom društvu romska populacija i LGBT zajednica, dok su na trećem mjestu osobe sa invaliditetom, a potom zaraženi od HIV virusa, pa žene i stara lica.

„I država i naše Ministarstvo bave se tim marginalizovanim grupama, ali se sa istom pažnjom bavimo i drugim vidovima diskriminacije prema bilo kom građaninu Crne Gore. Naša država je uradila veoma dobre zakone koji su istovjetni sa normama i u razvijenim državama. Krovni su zakoni o zabrani diskriminacije i obdusmanu koji se bave i prevencijom protiv takvih vidova kršenja prava“, podsjetio je Numanović.

On je naveo da se prvi put osobe sa invaliditetom grupišu u korpus ljudskih prava, na koje se do sada gledalo kao na socijalnu kategoriju kojoj je bila namijenjena uglavnom socijalna nadoknada.

„Društvo osobama sa invaliditetom mora obezbijediti ostvarivanje svih benefita koje imaju i ostali građani, otkloniti im prije svega fizičke barijere, omogućiti da se školuju, zaposle, izdržavaju sebe i svoju porodicu i daju doprinos društvu“, rekao je Numanović.

On je naveo da se Crna Gora najviše ponosi građanskim konceptom uređenja i da su odnosom jednih prema drugima postali dobar primjer mnogo razvijenijim državama i u Evropi i svijetu.

„I kroz zakonodavni i institucionalni oblik imamo potpunu zaštitu manjinskih naroda“, ocijenio je Numanović.

On je ukazao i na veoma dobar odnos države i vjerskih zajednica u Crnoj Gori i saopštio da se radi i na dodatnom učvršćivanju veza i u toj oblasti.

Govoreći o rodnoj ravnopravnosti, kazao je da se pokušava stvoriti jednaka šansa i za muškarce i žene, što odslikava i nikšićka Gimnazija gdje je upisano mnogo više djevojčica, nego dječaka.

„To je i logično, jer su djevojčice mnogo vrednije i bolji đaci. Potrvrda tome je i da više od 61 odsto ženske djece završava fakultete, a 39 procenata muškarci. Kada se to zna onda nema ni jednog razloga da ne budemo svi ravnopravni“, rekao je Numanović.

On je ukazao i na borbu protiv odstalih negativnih pojava, počev od nasilja u porodici, gdje su najčešće žene žrtve, a time i djeca.

„Nema ni jednog razloga da nasilje ostane lični problem, jer je to pitanje kojim treba da se pozabavi društvo. Ne treba da ćutimo i žmurimo, već da se prvo prijavi nasilje, a potom se svi zajedno sa puno snage i autoriteta borimo protiv tog problema“, rekao je Numanović.