Crna Gora će primjenjivati standarde međunarodnog humanitarnog prava i zaštite ljudskih prava u razvoju i politike prijema kako bi stvorili sigurno i dostojanstveno okruženje za strance koji traže međunarodnu zaštitu, obeshrabrujući bilo koji vid zloupotrebe u sistemu azila.
Biće uspostavljen efikasan i jedinstven sistem azila u kome se strancima koji traže međunarodnu zaštitu garantuju, jednake šanse za uspjeh u postupku i daju garancije za isti tretman, saopšteno je iz crnogorske Vlade.
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca propisuje brži, djelotvorniji i ekonomičniji postupak, kao i mogućnost sprječavanja zloupotrebe postupka i sankcionisanje takvog postupanja.
Prema navodima, uspostavlja se i primjenjuju pravične i ekspeditivne procedure azila, kako bi se pravovremeno identifikovali oni kojima je potrebna međunarodna zaštita i oni za koje to nije slučaj.
“Posebnim proceduralnim garancijama pruža se odgovarajuća podrška strancima koji traže međunarodnu zaštitu sa obzirom na njihove posebne okolnosti, uzrast, pol, seksualno opredjeljenje, rodni identitet, teške bolesti, mentalno zdravlje ili posljedice mučenja, silovanja ili drugih teških oblika psihološkog, fizičkog ili nasilja“, navodi se u obrazloženju.
Zakon pravi jasnu razliku između kategorije stranca koji traži međunarodnu zaštitu i lica sa odobrenom zaštitom.
Osobe sa odobrenom zaštitom će uživati sva prava kao ’’sopstveni džavljani’’ (socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, pravo na obrazovanje, pravo na prepoznavanje diploma i u slučajevima kada ne postoji materijalni dokaz).
Lica sa odobrenom zaštitom su u potpunoj nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja koje je u obavezi da im obezbijedi smještaj u trajanju od dvije godine i donese Plan integracije koji osigurava licima potpuno uključenje u crnogorsko društvo.
Obaveza kreiranja uređenog sistema migracija posebno iregularnih migracija u kojima veliku ulogu imaju stranci koji traže međunarodnu zaštitu, doveo je do izmještanja Centra za prihvat u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Time se stvaraju i formalni preduslovi za implementaciju normi koje se odnose na administrativni pritvor u okviru Centra, kaže se u zakonu.
Dosadašnji zakon je propisivao pravo administrativnog pritvora, ali ova norma nije mogla biti implementirana jer Uprava za zbrinjavanje izbjeglica u čijoj nadležnosti je Centar za tražioce azila, nije imala pravni kapacitet da donese odluke kojima ograničava slobodu kretanja tražioca azila.
„Niti faktičke mogućnusti koje podrazumijevaju uptrebu sredstava prinude u situacijama ograničenja slobode kretanja, što je izvorno nadležnost policijskih službenika“, kaže se u obrazloženju.
Ovakvo rješenje, kako se ističe, ima i preventivno dejstvo u smislu smanjenja broja stranaca koji traže međunarodnu zaštitu koji kada budu postali svjesni dobro kontrolisanog sistema azila i migracija i mogućnosti određivanja pritvora manje će koristiti teritoriju Crne Gore kao slobodnu tranzitnu zonu.
