Nikšićani smatraju da se u njihovim zdravstvenim ustanovama prava pacijenata ne poštuju dovoljno, a pola njih ne zna ko je Zaštitnik prava pacijenata, niti kako mu se žaliti.
Anonimna anketa nevladine organizacije (NVO) Mladiinfo Montenegro, urađena u februaru ove godine, pokazala je da 27 odsto anketiranih građana smatra da se njihova prava ne poštuju u dovoljnoj mjeri. U gradskim ambulantama nijesu postavljene kutije za žalbe, što onemogućava pacijentima da se pisanim putem i anonimno žale. U Nikšiću postoje četiri zdravstvene ambulante – Dragova Luka, Vidrovan, Straševina i Kličevo.
Tokom jednomjesečnog monitoringa nikšićkih zdravstvenih ustanova, novinari „Mladiinfo Montenegro“ registrovali su da gotovo polovina pacijenata, 49 odsto, ne zna ko je Zaštitnik prava pacijenata, dok se istom žalilo samo sedam ispitanih pacijenata. Većina ljudi koji znaju za funkciju Zaštitinika i njegovo ime u neposrednoj komunikaciji sa novinarima tvrde da nema svrhe obraćati mu se.
„Ionako se ništa neće promijeniti“, često je objašnjenje pacijenata zašto ne idu kod Zaštitnika.
Novinar „Mladiinfo Montenegro“ na terenu je svjedočio da većina pacijenata dok čeka komentariše da se prava ne poštuju, ali da se sve završi na tome.
Registrovano je i više slučajeva čitanja nalaza pred drugim pacijentima, čak i na hodnicima, dok su u 50 odsto slučajeva građani ulazili u ordinacije za vrijeme pregleda drugih pacijenata.
Istraživanje novinara pokazuje da je ovakva praksa najčešća u Opštoj bolnici i Domu zdravlja, a registrovana je i u ambulanti Dragova Luka i to u dvije od tri posjete.
Jedna od ordinacija u kojoj se vrše pregledi nije izolovana tako da se u hodniku može čuti razgovor između sestre i pacijenta. U jednom trenutku na kratak period je prozor od ordinacije bio potpuno otvoren tako da su i prolaznici pored ambulante mogli da čuju razgovor iz ordinacije.
Zakon o pravima pacijenata kaže da tokom posjete doktoru, sprovođenja dijagnostičkih ispitivanja ili terapijskih procedura, pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti.
„Lični podaci i informacije koje je pacijent saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, kao i podaci iz medicinske dokumentacije, predstavljaju profesionalnu tajnu i čuvaju se u skladu sa posebnim zakonom“, piše u tekstu Zakona.
Ovim propisom je takođe precizirano da pregledu pacijenta, preduzimanju medicinskih intervencija nad njim i prilikom pružanja lične njege, mogu prisustvovati samo zdravstveni radnici.
Međutim, novinari su primijetili da upravo medicinski radnici u najvećem broju slučajeva uvode pacijente kod doktora za vrijeme pregleda drugog pacijenta. Ali i sami doktoru na hodniku ispred ostalih pacijenata, po zapažanju novinara, postavljaju dijagnozu i čitaju nalaze pacijentima.
„Medicinska sestra je jasno i glasno u punoj čekaonici govorila majci jednog djeteta rezultate nalaza njenog sina“, primijetio je jedan od novinara u toku monitoringa.
Narednog dana je vidio da su u hodniku medicinska sestra i pacijent koji boluje od astme razgovarali o dijagnozi.
Tekst je urađen u okviru projekta „Penicilin za korupciju“, koji je podržan kroz program “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) iz Podgorice, finansiran iz sredstava Evropske unije.
