Transplataciju bubrega u Crnoj Gori čeka 37 pacijenata, od kojih je dvoje u životnoj opsanosti, prenose Vijesti.

Nefrolog iz Kliničkog centra i članica Udruženja nefrologa Crne Gore, Marina Ratković, je kazala da će za jednog od ugroženih pacijenata, u utorak, kada budu gotovi nalazi njegove kume, znati da li će moći da rade transplataciju bubrega.

“Od 2012. godine je na našem prostoru 31 trasplantirani pacijent. Ne bih samo govorila o brojkama, iz prostog razloga, što je bila samo jedna kadaverična transplatacija od umrle osobe. To treba da bude poruka svima. Na listi čekanja je 37 pacijenata”, istakla je Ratković.

Ratković je na događaju, koji je u City molu organizovan povodom obilježavanja “Svjetskog dana bubrega”, ocijenila da pacijenti kojima je potrebna transplantacija organa zavise samo od toga da li će im organ biti doniran u pravo vrijeme.

Ona je kazala da se nada će ljudi početi da ramišljaju o tome “da nešto što je umrlo, može da produži život više ljudi”.

“Njihov život zavisi u svakom trenutku upravo od tih ljudi koji će kada umru zaveštati organe. Poruka je da moramo davati da bi nam bilo dato”, kazala je Ratković.

Ona je naglasila da nekvalitetan život, dosta jela, pića i nekretanje vodi ka poremećaju masti, što kod nekih pacijenata dovodi do razvoja šećerne bolesti.

“Sve to veoma utiče na bubreg, koji ne predstavlja prost organ, nego organ koji je sastavljen od hiljade kilometara krvnih sudova. Svi znamo kako masnoća i šećerna bolest neminovno remete funkcionisanje krvnih sudova, a time i bubrega”, kazala je Ratković.

Pacijentkinja Valentina Šćekić iz Podgorice, koja već četiri godine ima problema sa bubrezima, kazala je da se veoma teško boriti, naročito kada ima malu djecu.

“Imam troje male djece, više sam u bolnici nego kući. Ima dana kad ne mogu da ustanem, kada sam loše, povraćam. Padne mi krvna slika, loše mi je. Optimizam mora da postoji, jer znam za koga se borim”, kazala je Šćekić.

Ona je istakla da o njenoj bolesti najviše znaju njeni najbliži, te da bi donacija bubrega riješila njen problem.

“Velika suma novca je u pitanju. Kod nas još uvijek nije zaživjelo doniranje kadaveričnog bubrega. Ljudi nijesu upućeni, jer misle da ćeš ih ako potpišu donorsku karticu zaustaviti na ulici i uzeti mu organ. Treba više priče oko toga”, istakla je Šćekić.