Mihail Afanasjevič Bulgakov, ruski pisac po profesiji ljekar, rođen je na današnji dan, 15. maja 1891. godine.

On je zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi kao “inženjer duša”, što se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije decenijama bio u nemilosti.

Mihail Afanasjevič Bulgakov žustro je napadan i poslije smrti (1940), a njegovo djelo potiskivano i prećutkivano. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata “Bijela garda”, kasnije dramatizovanog pod nazivom “Dani Turbina”, u kojem je razmatrao istrajnost etičko-estetičkog kodeksa ličnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je meta napada samog Staljina. Sličan gnjev izazvao je romanom “Majstor i Margarita”, štampan u Moskvi tek 1966. Borba za ličnost i stvaralačka prava čovjeka – oštro suprotstavljena “socijalističkoj” ideologiji kolektivizma – karakteristična je i za drame. U njima tu temu ispituje na materijalu građanskog rata, sumorne sovjetske svakodnevice, stvarnosti proteklih epoha i “svijetle” komunističke budućnosti.

 

Njegov “fantastični realizam”, filozofija života i umjetnosti imali su izuzetno snažan efekat u svjetskim razmjerama. Znatno su uticali na sovjetsku literaturu u drugoj polovini 20. vijeka.

 

Ostala djela: pripovjetke “Bilješke mladog ljekara”, “Đavolijada”, “Kobna jaja”, “Pseće srce”, romani “Život gospodina de Molijera”.