Prevođenje rijeke Zete u Krupac, po ocjeni predlagača Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), ima izuzetnu energetsku i ekonomsku opravdanost, dok mještani tog područja smatraju da bi realizacijom projekta bila nanijeta nepopravljiva šteta ekosistemu i tom kraju, prenosi agencija MINA.

To je suština stavova iznijetih na višečasovnoj javnoj prezentaciji glavnog projekta prevođenja rijeke Zete u Krupačko jezero i spajanje vještačkih akumulacija Krupac i Slano, koju je u Nikšiću organizovala EPCG na inicijativu mještana više mjesnih zajednica okupljenih u neformalnu grupu “Rijeka je život” i Ekološkog pokreta “Ozon”.

Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom EPCG, Momir Grbović, rekao je da su tu ideju inicirali prije desetak godina, i ukazao da bi se prevođenjem rijeke Zete povećala proizvodnja u Hidroelektrani “Perućica”.

Grbović je pokazao uporedni dijagram dotoka Zete iz nekoliko godina na kome se, kako je pojasnio, vidi promjenljivi karakter te rijeke i njeni veći i manji dotoci.

„U kišno vrijeme dotoci su mnogo veći nego što se trenutno mogu preraditi. Ovim sitemom prevođenja još 100 megavatsati mogli bi proizvesti u Perućici skretanjem vode u akumulacije. U 2015. veliki dio godine bio ispod metra kubnog u sekundi ili ga praktično i nije bilo”, naveo je Grbović.

On je kazao da bi samo koristili izuzetno velike vode Zete, i da bi se tim projektom iskoristili ”veliki poplavni talasi, da se prevode u Krupac, pa u Slano i da se kasnije bolje valorizuju kroz prodaju električne energije“.

Prema njegovim riječima, realizacijom tog projekta smanjio bi se poplavni talas, regulisalo 105 metara kubnih u sekundi, smanjilo gubljenje vode u akumulaciji Vrtac, kao i omogućilo da jezero Krupac cijelo ljeto bude raspoloživ za kupanje.

Rukovodilac projekta u EPCG, Olga Radulović ukazala je na sadašnji neiskorišćeni hidropotencijal Perućice, nedostatak akumulacionog prostora jer je Krupac mala zapremina, ne mogu da se kontrolišu gubici u retenziji Vrtac, akumulacija Slano ima rijetko punjenje pa postoji neiskorišćenost zapremnine.

Ona je podsjetila na rađene studije projekata od 1967, !968 pa sve do 2002.godine , kao i na završenu izradu glavnog projekta prošle godine, i kazala da je cilj izgradnje tog sistema iskorišćavanje visokih proticaja Zete koji se danas u retenziji Vrtac gube poniranjem.

Prema njenim riječima, vrijednost građevinskih radova sa opremom je oko 26 miliona EUR i izuzetna je ekonomska opravdanost tog projekta.

Računica EPCG pokazuje da bi zavisno od cijene električne nergije na berzi taj projekt godišnje donosio do 3,5 miliona EUR, što znači da bi se za sedam godina vratio uloženi novac u tu investiciju.
I predstavnik slovenačke projektantne kompanije IBE, Iztok Močnik, ukazao je od kada datira ideja prevođenja rijeke Zete i da se prema nekim pokazateljima rada tih akumulacija može proizvesti 45 gigavatsati godišnje, što je više nego do sada.

On je ukazao da za taj projekat imaju vrlo značajne studije i elaborati o detlajnim geološkim istraživanjima na području gradnje tunela, od kojih prvi vodi Zetu u Krupac, a drugi iz Krupca u Slano.

Močnik je potvrdio da je buduća brana nadomak izvorišta Zete veoam mala i na koti 622 iznosi oko 100 hiljada kubika, što znači da bi teško mogla rješavati probleme poplava.

Stručnjak iz oblasti hidrogeologije, profesor Mićko Radulović, ukazao je u ime mještana da je mnogo više negativnih efekata od tog projekta i da bi njegova realizacija sigurno uslovila znatno više plavljenje područja miločanskog i brezovačkog polja.

”Iz Zavrha sam, kuća mi se nalazi oko 250 metara od brane i eksproprijacijom je zahvaćen i dio moje imovine. Nije mi namjera da zasutavljam razvojne projekte, ali je sigurno da će biti veće plavljenje nego ranije. To je lako objasniti, jer su vode ranije, u donjem dijelu polja bile na koti 618, sad se one usporavaju do kote 622 i do te kote će sve biti potopljeno”, pojasnio je Radulović.

On smatra da je manjkavost i što nigdje u projektu nije okonturena granica plavnog područja.

”Problem je i šta će biti kada se smanji proticaj Zete. Siguran sam da će iza brane ostati deponija smeća i za to treba tražiti rješenje“, rekao je Radulović.

On je , između ostalog, predložio da se za rješenje tog problema sanira i betonira korito Zete do Brezovačkog mosta i tako se obezbijedi da Zeta stalno teče.

Prema njegovim riječima, neophodno je uspostaviti kanalizacioni sistem za uzvodna naselja, postoje uređaji za prečišćavanje otpadnih voda i napravi zdrava akumulacija, da se postave mreže i redovno čisti.

Radulović je naveo da bi projekat imao smisla ali samo pod određenim uslovima.

I profesor Miodrag Kaluđerović ukazao je da je prvo neophodno obezbijediti okolinu, stanovništo, potom industriju, a zatim gledati potrebe EPCG, i ocijenio da, uprkos velikom naporu projektanata, nije riješen ni jedan od tih problema.

Početak građevinskih radova na realizaciji glavnog projekta planirani su za jun ove godine, a EPCG je ugovor o gradnji sa konzorcijumom MPB, na čelu sa nikšićkom kompanijom Mehanizacija i programat, zaključila u oktobru.

Projektom je predviđena izgradnja brane na rijeci Zeti i nasipa uzvodno od brane, gradnja dovodnih i odvodnih kanala, dovodnih tunela Zeta – Krupac i Krupac – Slano, komandne zgrade na platou tunela, pristupnih puteva i energetsko uređenje od Zete do Krupca i od Krupca do Slanog.