Širom svijeta ljudi praktikuju različite običaje na prelazu iz stare u novu godinu. U većini kultura ovo veče se proslavlja uz veliku količinu hrane i najrazličitija jela kako bi se prizvala rodna i bogata godina.
Širom svijeta tačno u ponoć ljudi gledaju vatromete. U većini svjetskih gradova možete uživati u spektakularnim novogodišnjim vatrometima koji iz godine u godinu okupljaju sve veći broj posmatrača. Takođe, pjevaju se pjesmice prije nego što nastupi čuveno odbrojavanje.
Nova godina donosi i nove odluke – mnogi ljudi prave novogodišnje rezolucije i postavljaju se i ciljeve za narednu godinu. Nov početak je pravo vreme da se osvrnemo i vidimo šta smo sve postigli u prethodnoj godini, kao i da utvrdimo šta je to što tek želimo da postignemo.
Kako su se tokom vjekova menjali kalendari, tako je mijenjan i dan kada nova godina počinje. S obzirom na to da doček nove godine predstavlja jedan od najstarijih običaja, koji je prihvatio veliki broj ljudi širom sveta, evo kako se ona dočekuje u drugim zemljama i njihovim gradovima.
Jevrejima je Nova godina bila dan “upisivanja čovekove sudbine”, pa se najavljivala duvanjem u trube i rogove.
Za Vavilonce, Persijance i Kineze, koji su smjenu godine računali po prolećnim ravnodnevicama, Nova godina bila je praznik pomlađenog, prolećnog Sunca.
Kod Grka je početak godine, takođe, bio vezan uz kretanje Sunca, ali nije bilo novogodišnjih svečanosti. U antičkom Rimu dolazak nove godine, za koji se prvo uzimao 1. mart, a od 153. p.n.e. uzete su januarske kalende, tj. 1. januar bio je dan sveopšteg slavlja i veselja.
Hrišćanstvo je dugo zaziralo od slavljenja Nove godine 1. januara, kao od paganskog običaja, pa su se u srednjem vijeku za početak godine uzimali praznici Blagovesti (25. marta) ili Božić (25. decembra). Tek od 12. veka Crkva prihvata 1. januar kao početak Sunčeve godine.
Tek 1582. godine, kada je zvanično prihvaćen gregorijanski kalendar, katolici su prihvatili ovaj običaj. Britanci su ove izmene prihvatili tek 1752. godine, a do tada su, kao i njihove američke kolonije, ovaj praznik obeležavali u martu.
U Kinio Nova godina počinje između 20. januara i 19. februara (sa prvim mladim Mesecom u Novoj godini) i fešta traje mesec dana, sa igrankama i petardama na ulicama. Njihov kalendar je kombinacija lunarnog i solarnog kalendara. Lunarni ciklus traje oko 29,53 dana. A da bi stigli solarni, kao i svi koji imaju luni-solarne kalendare, oni dodaju jedan dodatni mesec svakih nekoliko godina (7 godina u 19-godišnjem ciklusu). To je kao dodavanje ekstra dana u prestupnoj godini i zbog toga im Nova godina svake godine pada različitog dana. Kao počast Nebu i Zemlji, bogovima domaćinstva i predaka, tradicionalno prave religiozne ceremonije.
Razne kulture i religije imaju različite običaje vezane za doček Nove godine, ali se Gregorijanski kalendar danas iz praktičnih razloga koristi u gotovo celom svijetu.
S obzirom na to da doček nove godine predstavlja jedan od najstarijih običaja, koji je prihvatio veliki broj ljudi širom sveta, evo kako se ona dočekuje u drugim zemljama i njihovim gradovima.
Grčka
U Grčkoj se tradicionalno u novogodišnjoj noći siječe kolač u kom se nalazi skriveni novičić koji prema vjerovanju donosi sreću onome ko ga pronađe. Kada se siječe ovaj kolač prvo parče je za malog Isusa, drugo je za oca kuće, a treće parče za kuću. Prema vjerovanju – ukoliko se u trećem parčetu nađe novčić to znači da će te godine rano doći proleće, a porodica može očekivati sreću tokom cijele godine.
Kada se dočekuje Nova godina u Grčkoj je običaj i da neko od bliskih prijatelja ili članova porodice uđe prvi u kuću kako bi donijeli sreću i sprečili da se loše stvari dešavaju u toj kući.
Njemačka
Doček Nove godine u Nemačkoj ne može da se zamisli bez vatrometa, a upravo stanovnici ove države svake godine za novogodišnje vatromete potroše 100 miliona evra. Prema tradiciji, koju njemci izuzetno poštuju, u novogodišnjoj noći bi trebalo praviti buku – a ovaj običaj potiče još iz srednjeg vijeka kada su ljudi zveckajući išli ulicom kako bi na taj način rasterali zle duhove.
Za najluđu noć trpeza je veoma simbolična, pa se tako na njoj obavezno mora naći supa od sočiva ili svinjetina – što predstavlja simbol blagostanja, dok riba na trpezi označava dobru budućnost. Vjeruje se da ko za Novu godinu raširi veš – sam će biti kriv ukoliko u novoj godini bude morao puno da radi.
Austrija
Kako bi osigurali sreću i blagostanje svojoj porodici u novoj godini, austrijanci pripremaju svečani ručak koji mora uključiti pečenje, ali i dezert sladoled od mentola u obliku djeteline sa četiri lista.
Velika Britanija
U Velikoj Britaniji sreća u narednoj godini zavisi od toga ko im prvi u novoj godini dođe u goste. Prema vjerovanju imaćete sreće ukoliko prvi gost u novoj godini bude muškarac sa poklonima, dok je loša vest ako vas prvo posjeti sama ženska osoba.
Sicilija
Sicilijanci imaju jednostavan recept za sreću u novoj godini – sve što treba jeste da za Novu godinu jedete lazanje i izbegavate makarone ili bilo koju trudu tjesteninu osim lazanja.
Norveška
Tradicionalno se u Norveškoj za Novu godinu priprema puding od pirinča koji se sprema u velikoj posudi u kojoj se nalazi samo jedan sakriveni badem. Vjeruje se da osoba koja u svojoj porciji pudinga dobije i badem može očekivati sreću i bogatstvo u novoj godini.
Japan
Prema običaju u Japanu se Nova godina dočekuje cijeli dan. Ritual dočeka Nove godine počinje rano ujutru čišćenjem kuća, a ovaj deo se naziva “ousouji” – što znači da “teraju prašinu” iz prošlosti i pripremaju dom za uspješnu novu godinu budu novih stvari.
Brazil
U Brazilu se Nova godina dočekuje pored okeana. Brazilci imaju običaj da Novu godinu dočekuju obučeni u belu odeću koja predstalja sreću i mir, a nakon slavlja u ponoć, vatrometa i večere, odlazi se na plažu kako bi se preskakalo “sedam talasa”, bacalo cvijeće u okean ili palile svijeće kako bi Nova godina donijela sreću i bogatstvo.
Kina
Prema verovanju u Kini, crvena je boja koja donosi sreću i veselje, pa je upravo ova boja dominantna i za doček Nove godine. Takođe, pripremanje za novogodišnju noć podrazumijeva i sklanjanje svih noževa iz kuće na 24 sata kako se niko ne bi povrijedio jer bi ta nezgoda značila da je jedna osoba “presjekla”, odnosno sprečila sreću cijele porodice u novoj godini.