Kako se Hašimoto sindrom može izliječiti promjenom ishrane?

Da li znate da je Hašimoto tireoiditis bolest koja se čak 5-10x češće javlja kod žena u odnosu na muškarce. Najčešće prođe par godina dok se ne postavi dijagnoza ove bolesti.

Hašimoto tireoiditis se najčešće javlja između četrdesete i pedesete godine života. U zadnje vrijeme sve veći broj djece koja su u pubertetu, ali i mlađih od 10 godina ima hašimoto tireoiditis ili hipotireozu.
Šta je hašimoto tireoiditis?
Hašimoto tireoiditis je autoimuna bolest štitne žlijezde kada ćelije našeg tijela počnu napadati ćelije štitne žlijezde i dolazi do propadanja tkiva štitne žlijezde što za posljedicu ima smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde i nastaje hipotireoza gdje je smanjena funkcija štitne žlijezde.
Hašimoto tireoiditis se javlja vrlo često familijarno i zato je bitno obratiti pažnju na prevenciju i redovne kontrole. Pacijent se najčešće žali na stezanje u vratu, hronični umor , promjene raspoloženja i depresiju. Hašimoto tireoiditis je autoimuna bolest, dok je hipotireoza stanje koje nastaje kao posljedica ove bolesti.
Hashimoto tireoiditis nastaje kada ćelije sopstvenog imuniteta počnu napadati tkivo štitne žlijezde i to za posljedicu izaziva usporen rada ove žlijezde. Hipotireoza nastaje kada štitna žlijezda nije u mogućnosti proizvesti dovoljno hormona štitne žlijezde ( TSH, fT3,fT4) i dolazi do potrebe za unosom hormonske terapije, a sve u cilju hormonske ravnoteže.
Do danas nije utvrđeno šta je jasan uzrok nastanka ove bolesti. U obzir dolazi genetska predispozicija, stres, smanjen unos joda kroz ishranu, različite infekcije bakterijama ili virusima od kojih se u zadnje vrijeme najviše priča o Ebpštejn Bar virusu, ali i gljivična infekcija Candidom koja preko dizbalansa crijevnog trakta dovodi do narušavanja imunološkog sistema i nastanka autoimunih bolesti.
Hašimoto sindrom – simptomi
Na samom početku ovog autoimunog oboljenja pacijenti imaju simptome hipertireoidizma tj.pojačanog rada štitne žlijezde. Javlja se pojačano znojenje, ubrzan rad srca, gubitak tjelesne težine, zamor, tremor, masna koža i slabo pamćenje i koncentracija. Simptomi najčešće traju nekoliko dana, ali mogu potrajati i do nekoliko nedelja. Nakon toga nastaju simptomi hipotireoidizma tj. smanjene aktivnosti štitne žlezde. Najčešće se pacijent osjeća umoran, trom, zaboravan, pospan, veoma slabe koncentracije, usporenog govora i kretanja. Dolazi do naglog gojenja i loše probave. Srce sada radi usporeno, koža je blijeda i suva, a mišići bolni, uz osjećaj malaksalosti i slabosti u mišićima. Javljaju se i psihičke promjene, bezvoljnost i depresivno raspoloženje.
Kod muškarca je smanjena seksualna želja, a kod žena poremećen menstrualni ciklus. Uz sve navedeno javlja se i nepodnošenje hladnoće, pojava otoka oko očiju i licu uopšte kao podbulost, zatvor, promuklost i otežan govor ili otežano disanje uzrokovano povećanom štitnom žlezdom.
Hašimoto sindrom se najčešće otkrije slučajno na redovnim sistematskim pregledima, kada se utvrdi da je štitna žlijezda uvećana. Sam razvoj bolesti je veoma spor. Hašimoto sindrom se dijagnostikuje na osnovu laboratorijskih nalaza, ali i ultrazvukom.
Liječenje Hašimoto sindroma
Shodno vašim laboratorijskim nalazima , ultrazvučnom pregledu štitne žlijezde i kliničkom pregledu endokrinolog odlučuje koja vrsta terapije je najbolja za pacijenta. Najčešće se ne koristi nikakva oralna hormonska terapija kod Hašimoto tireoiditisa, jer su nalazi hormona u balansu i samo su antitijela u krvi povišena.
Ukoliko je rad štitne žlijezde pojačan, pacijenti su veoma nervozni i razdražljivi, apetit je pojačan, ali se kilogrami gube, javlja se drhtavica i nepodnošenje toplote. Koža je vlažna i topla, a na noktima se vide promene.
Pojačan rad štitne žljezde liječi se tireosupresivnim lijekovima, a kontrole hormona se rade na 4 – 6 nedelja. Terapija se koristi sve dok se nivo hormona u krvi neuravnoteži. Nakon toga, liječenje se prilagođava još narednih 18 – 24 mjeseci. Ako su nakon 6 mjeseci normalni nivoi hormona, smatra se da je pacijent izliječen. Ponekad se u terapiji hipertireoze koristi i terapija radioaktivnim jodom, pa i hiruško odstranjivanje tiroidne žlijezde.
Smanjen rad štitne žlijezde liječi se lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona, a terapiju prilagođava ljekar endokrinolog na osnovu laboratorijskih vrijednosti hormona TSH u krvi. Rade se redovne kontrole laboratorijskih nalaza hormona na 6-12 sedmica kako bi hormoni štitne žlijezde bili u balansu. Smanjen rad štitne žlezde uključuje često i smanjenu plodnost i spontane pobačaje kod žena. Zato je jako bitno kod žena koje se bore sa sterilitetom provjeriti i rad štitne žlijezde. Optimalan vrijednost TSH hormona za začeće i trudnoću je oko 1.
Tireoiditis i hipotireoza – liječenje ishranom
Sve zadnje studije koje su rađene na temu uticaja ishrane na pojavu autoimunih bolesti dokazuju da gluten ima značajnu ulogu u nastanku autoimunih bolesti pa tako i Hašimoto tireoiditisa i hipotireoze. Postoji sve više dokaza kako osobe koje imaju dijagnozu Hašimoto tireoiditis istovremeno mogu biti i preosjetljive tj. intolerantne na gluten. Gluten je protein u žitaricama (pšenica, raž, ječam, spelta) uz pomoć kojeg dolazi do razvijanja tijesta. To je ljepljiva masa koja tijestu daje elastičnost. Kada tijelo ima preosjetljivost na gluten dolazi do bolesti koja se zove celijakija.
Neobična veza između autoimunih bolesti, kao što su Hašimoto bolest i celijakija, može se objasniti nizom unutrašnjih (npr. genetski faktori i prevelika ekspresija citokina) i spoljašnjih faktora (npr. okolina i prehrambene navike). Štitna žlijezda je posebno osjetljiva na nedostatak mikronutrijenta selena jer selenoproteini, proteini u čiju se strukturu ugrađuje selen, imaju vrlo važnu ulogu u biosintezi i aktivnosti hormona štitne žlijezde. Zbog toga se smatra kako manjak selena kod celijakije može biti ključni faktor koji direktno dovodi do oštećenja štitne žlijezde i crijevnog trakta.
Rezultati novijih istraživanja pokazuju na potrebu da osobe s Hašimoto tireoiditisom urade i serološke testove na celijakiju (testovi na antitijela AGA-IgA, AGA-IgG, TGA i EMA). Ukoliko se bilo koji od seroloških testova pokaže pozitivnim, dodatno se preporučuje uraditi gastroduodenoskopiju i biopsiju duodenuma.
Na testovima intolerancije koje radim više od 15 godina vrlo često pacijenti koji imaju problem sa radom štitne žlijezde imaju intoleranciju na gluten. Zanimljivo je koliko se samo prilikom izbacivanja glutena iz ishrane u trajanju od 3 mjeseca znatno smanje simptomi poremećaja rada štitne žlijezde ali se normalizuju i laboratorijski nalazi hormona i smanje vrijednost antitijela. Očigledno je da se prestankom unosa glutena u organizam smanjuje upalni proces u organizmu i autoimuna reakcija tijela.
Tokom izmijenjenog režima ishrane u trajanju od minimalno 3 mjeseca potrebno je uključiti u ishranu namirnice koje će pomoći štitnoj žlijezdi i eliminisati one namirnice koje joj otežavaju produkciju i lučenje hormona. U zamjenu za glutenske žitarice ( pšenica, raž, ječam, speltu, kus-kus ) preporučuje se koristiti bezglutenske žitarice ( zob, kukuruz, riža, heljda). Treba obratiti pažnju na unos namirnica bogatih selenom , jodom i vitaminom D.
Selen je obavezan mikronutrijent koji se treba unositi hranom ali i suplementacijom. Preporučuje se dnevni unos selena 200mcg. Selena najviše ga ima u brazilskom orahu, morskim algama, lješnjacima, smeđoj riži, luku…
Namirnice bogate jodom su morske alge, mozarella sir, brusnice, ekološki jogurt, himalajska sol, krompir pečen u ljusci.
Kod osoba koje boluju od Hašimoto sindroma često je smanjen nivo vitamina B12. Njega treba pojačati kroz ishranu kroz sardine, meso i mlijeko.
Nedostatak vitamina D možete nadoknaditi kroz hranu bogatu ovim vitaminom. Jedite ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode i sunčajte se što više na suncu. Naravno tu je uvijek suplementacija vitaminom D koja se preporučuje u zimskim mjesecima kada koža nije izložena suncu.
Potrebno je jesti namirnice sa niskim glikemijskim indexom, jer namirnice sa visokim GI dovode do većih oscilacija šećera u krvi i to utiče loše na žlijezde sa unutrašnjim lučenjem u koju spada i štitna žlijezda. Namirnice sa visokim glikemijskim indexom su slatkiši, tjestenina, peciva, čokolada , koka kola, bijela riža, kokice…
Zdrave i korisne masnoće potrebno je uvesti u ishranu a to su kokosovo ulje koje ubrzava metabolizam, potiče mršavljenje, podiže bazalnu temperaturu tijela. Esencijalne masne kiseline treba unositi kroz koštuničavo voće i Chia sjemenke. Morske alge imaju veliku količinu selena i zato se preporučuje upotreba algi u ishrani ili kroz dodatke ishrani npr. Spirulina Chlorela plus.
Stres kao jedan od uzroka nastanka Hašimoto tireoiditisa možemo spriječiti meditacijama ili prirodnim preparatom Rhodiolinom koji po sastavu predstavlja adaptogenu biljku Rhodiolu. Smatra se da svojim mehanizmom djelovanja utiče na niz medijatora stresa: smanjuje hormon kortizol koji je povišen tokom stresa, ali i modulira serotoninski i dopaminogerički sistem. Adaptogene biljke imaju sposobnost harmonizacije i normalizacije brojnih vitalnih funkcija organizma, odnosno povećavaju otpornost organizma na stresne situacije.
Ne preporučuju se namirnice koje sadrže goitrogene supstance, koje mogu ometati apsorpciju joda i time pogoršati stanje hipotireoze. Takve supstance nalazimo u soji i proizvodima od soje, kupusnjačama te određenom voću (npr. breskve), orašastim plodovima i sjemenkama npr. kikiriki, pinjoli, lanene sjemenke. Treba izbjegavati i namirnice koje će uz usporen metabolizam dovesti do viška kilograma. To su šećer, slatkiši, bijela riža, bijeli hljeb.
Kako pomoći štitnoj žlijezdi?
Da biste ubrzali metabolizam i pomogli štitnoj žlijezdi da bolje radi preporučila bih vam :
• 3 redovna obroka dnevno, uz jednu užinu
• Razmak između doručka i večere mora biti najmanje 11h
• Doručak: sjemenke+proteini
• Ručak: biljna vlakna( povrće)+proteini ( meso sve sem crvenog, riba, bjelance)
• Večera najlaganiji i najmanje obiman obrok , najkasnije 3h prije spavanja: supa od povrća, povrtna salata sa sjemenkama
• Fizička aktivnost 5x nedeljno 45 minuta kao što su šetnja, plivanje, bicikl ili brzi hod. Fizička aktivnost mora biti sa 70% fizičkog napora. Uprkos svim simptomima koji se mogu pojaviti, natjerajte sebe da pojačate fizičku aktivnost, pogotovo ako ste dobili na kilaži. Gojaznost može uzrokovati niz drugih bolesti, poput srčanih oboljenja ili dijabetesa. Teži fizički napori se nikako ne preporučuje osobama sa Hašimoto sindromom, treba imati granicu zbog zamaranja.
Na kraju bih vam rekla i nešto o interakciji hrane i suplemenata i hormonske terapije koja se koristi kod Hašimoto hipotireoze.
Supstitucija hormonskom terapijom koja se preporučuje kod problema sa štitnom žlijezdom je Euthyrox i Letrox. Ako pijete nešto od ove terapije morate obratiti pažnju da :
• Ne pijte kafu i ne uzimajte suplemente sa vlaknima (npr. Inulin) 1h prije i 1h posle uzimanja lijeka.
• Amino kiselina L-tirozin kao dodatak ishrani tj .suplement (ovde se ne misli na onu količinu koja se unosi hranom) u kombinaciji sa supstitucijom hormonima može dovesti do povećanog lučenja hormona štitne u tijelu. Oprez kod Hipertireoze!
• Levodopa, lijek koji se koristi kod Parkinsonove bolesi ima interakciju sa tirozinom koji smanjuje dejstvo L -dope, zato se ne preporučuje uzimati ove lijekove u isto vrijeme, razmak 2h.
• Kada uzimate suplemente kalcijuma zajedno sa supstitucijom hormona za štitnu žlijezdu minimalan razmak između ovih lijekova mora biti najmanje 4h.
• Kada uzimate suplement hrom pikromat razmak između uzimanja hroma i sintetske terapije mora biti najmanje 3h jer hrom usporava dejstvo hormonske supstitucionalne terapije.
• Alfa lipoična kiselina se ne preporučuje uz supstitucionalnu hormonsku terapiju za štitnu žlijezdu.
Vjerujem da ste čitajući ovaj tekst mogli pronaći korisne informacije u vezi Hašimoto sindroma i pomoći svojoj štitnoj žlijezdi da bude u balansu.
Piše: dr Gordana Ljoljić Dolić