U Crnoj Gori se prošle godine zbog dijabetesa ljekarima za zdravstvenu pomoć obratio 27.761 oboljeli, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) i dodali da je od tog bilo više od 3,1 hiljade novootkrivenih osoba sa tom bolešću.

Iz IJZ-a su to kazali povodom 14. novembra – Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, čija je tema Pristup savremenoj njezi dijabetesa koja je dio globalne kampanje u naglašavanju važnosti sistemske brige društva o osobama sa dijabetesom.

Oni su naveli da su, povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, uz podršku Ministarstva zdravlja i u saradnji sa Medical CG, organizovali prvo od tri planirana predavanja za zdravstvene radnike.

U okviru predavanja je, kako su naveli iz IJZ-a, predstavljen novi Program protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori, koji je osmislio, izradio i dizajnirao IJZ.

Iz Instituta su kazali da je cilj programa unapređenje praćenja osoba sa dijabetesom kroz sistematske preglede i upotrebu tehnologije, posebno softvera za praćenje podataka.

“Važan segment programa je automatski prenos informacija o terapiji, komplikacijama dijabetesa i laboratorijskim nalazima iz sistema Primarne zdravstvene zaštite, što će značajno olakšati praćenje stanja pacijenata i poboljšati koordinaciju između različitih zdravstvenih ustanova”, rekli su iz IJZ-a.

Kako su naveli, na predavanjima će učestvovati ljekari porodične medicine, endokrinolozi, internisti, psiholozi i drugi specijalisti, što ukazuje na holistički pristup u upravljanju dijabetesom, uzimajući u obzir potrebu za multidisciplinarnim pristupom, obzirom na komorbiditete povezane s dijabetesom.

Iz IJZ-a su naveli da osobe sa dijabetesom zahtijevaju stalnu njegu i podršku kako bi upravljali svojim stanjem i izbjegli komplikacije.

Oni su istakli da je zbog toga ovogodišnji slogan kampanje „Znaš znakove, znaš da reaguješ“.

Iz IJZ-a su istakli da informisanost o šećernoj bolesti i povećanje svijesti o zdravim životnim navikama imaju vitalnu ulogu u prevenciji i kontroli te bolesti.

“Svakoj oboljeloj osobi važno je obezbijediti edukaciju i poštovanje što vodi boljoj kontroli bolesti i glikemije, čime se smanjuje rizik nastanka veoma ozbiljnih komplikacija”, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ-a su naglasili da je dijabetes veoma zastupljeno hronično oboljenje, koje nastaje kada organizam ne proizvodi ili neadekvatno koristi insulin, hormon pankreasa.

Oni su objasnili da postoji više oblika dijabetesa i dijabetes tip jedan – koji se otkriva kod djece i mlađih osoba, zatim tip dva koji se javlja kod starijih i često gojaznih osoba, a postoji i gestacijski ili trudnički dijabetes koji se može javiti u toku trudnoće i rizičan je za majku i dijete.

“Podaci na globalnom nivou, prema procjenama Međunarodne federacije za dijabetes, pokazuju da je tokom 2021. godine 537 miliona odraslih osoba (jedna od deset) živjelo sa dijabetesom”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se očekuje da će taj broj porasti na 643 miliona do 2030. godine i na 783 miliona do 2045.

“Iako se najviše stope incidencije registruju u razvijenim zemljama, najveći porast broja oboljelih očekuje se u zemljama u razvoju, među kojima je i naša zemlja”, dodaje se u saopštenju.

Iz IJZ-a su naveli da skoro jedna od dvije odrasle osobe (44 odsto) sa dijabetesom ostaje nedijagnostikovana.

“Više od tri od četiri osobe sa dijabetesom žive u državama sa niskim i srednjim prihodima. Pod povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tip 2 je 541 milion odraslih”, navodi se u saopštenju.

Naglašava se da više od 1,2 miliona djece i adolescenata (do 19 godina) živi sa dijabetesom tipa jedan.

Iz IJZ-a su istakli da je dijabetes uzrokovao 6,7 miliona smrtnih slučajeva u 2021. godini.

“U Crnoj Gori se prošle godine zbog dijabetesa ljekarima obratilo za zdravstvenu pomoć 27.761 oboljelih, od tog broja prvi put te godine dijabetes je dijagnostikovan kod 3.160 novootkrivenih osoba sa dijabetesom”, kazali su iz IJZ-a.

Iz IJZ-a su objasnili da su rizici pojave dijabetesa tipa dva gojaznost ili prekomjerna tjelesna težina, neredovna fizička aktivnost, neuravnotežena Ishrana, starija životna dob, slučajevi dijabetesa u porodici i povišen krvni pritisak i holesterol.

Oni su pojasnili da se simptomi dijabetesa odnose se na pojavu učestalog mokrenja, učestala i pretjerana žeđ, pojačani apetit, gubitak tjelesne težine, umor, smetnje koncentracije, povraćanje i bol u stomaku, osjećaj bockanja u šakama i stopalima i drugi simptomi kao što su zamućen vid, česte upale i sporo zarastanje rana.

“Šećerna bolest je hronično stanje i visoki nivoi šećera u krvi mogu dovesti do oštećenja različitih tkiva i organa. Rizik od umiranja među ljudima koji imaju dijabetes dva puta je veći za razliku ljudi koji nemaju dijabetes”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su moguće komplikacije kardiovaskularne bolesti kao što su srčani i moždani udar, bolesti bubrega, oštećenje nervnih vlakana, djelimično oštećenje ili gubitak vida.

Iz IJZ-a su upozorili da su osobe sa dijabetesom u povećanom riziku od teških oblika COVID-19.

Oni su kazali da se razvoj dijabetesa tip dva može odložiti ili izbjeći jednostavnim preventivnim mjerama kao što je održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, što se postiže izbalansiranom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću i brigom o mentalnom zdravlju.

Kako su naveli, značajno je pravovremeno prepoznavanje osoba sa povećanim rizikom obolijevanja od dijabetesa, uz procjenu faktora rizika.

Iz IJZ-a su kazali da Međunarodna federacija za dijabetes preporučuje minimalno 30 minuta fizičke aktivnosti na dan, u vidu brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja ili plesa.

“Procjenjuje se da se praktikovanjem ovakve redovne aktivnosti smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa dva za 35-40 odsto”, rekli su iz IJZ-a.

Oni su naglasili da značajan aspekt prevencije predstavlja kontinuirana i kvalitetna edukacija osoba kojima je već uspostavljena dijagnoza dijabetesa koju obezbjeđuju zdravstveni radnici u savjetovalištima u domovima zdravlja.

“Već oboljelim osobama dijabetes nameće doživotno opterećenje i odgovornost u kontrolisanju šećera kako ne bi nastale komplikacije bolesti. To podrazumijeva redovno mjerenje nivoa šećera u krvi, uzimanje propisanih lijekova, redovna fizička aktivnost i zdrave prehrambene navike”, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ-a su istakli da su ulaganje u edukaciju o dijabetesu i komplikacijama bolesti i uspostavljanje preventivnih programa višestruko efektivni i efikasni kroz povećanje kvaliteta života oboljelih i smanjenja broja komplikacija, kao i sprečavanje pojave bolesti kod osoba sa povećanim rizikom za obolijevanje.

Izvor: Mina