Uprava JU Muzeji i galerije Podgorice u decembru prošle godine, protiv N. N. lica podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost, potvrdio je direktor te ustanove. Direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković, je objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci.
“Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca…”, kazao je Ćetković.
Više izvora potvrdilo je i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, izvori Pobjede potvrdili su da je riječ ukupno o 125 starih rimskih novčića.
Nedostatak predmeta, prema riječima Vučića Ćetkovića, utvrđen je tokom prošle godine prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Nestali predmeti, kako saznaje Pobjeda, potiču iz arheoloških zbirki nekropole Momišići, Duklje, nekropole Gostilj, Zlatice (kasnoantički lokalitet), zatim iz zbirke slučajnih nalaza i numizmatičke zbirke.
Ćetković nije mogao precizno da odgovori na pitanje u kom periodu su predmeti nestali, te je izrazio nadu da će to biti utvrđeno u postupku po krivičnoj prijavi koju su podnijeli. Na pitanje da li je uprava Muzeja i galerija, tokom internih radnji unutar ustanove, utvrdila možda i da je bilo određenih tragova provaljivanja u depoe, Ćetković je odgovorio da ne raspolažu “podacima da je bilo neovlašćenog upada u depoe Muzeja”.
Tužilaštvu i policiji svakako neće ići naruku ni izuzetno nesređena i nepotpuna muzejska dokumentacija, koja decenijama nije na profesionalan način vođena u Muzejima i galerijama. Ćetković je tim povodom istakao da „nije nepoznato da precizna dokumentacija o muzejskom materijalu dijelom ne postoji, a da je u jednom dijelu imala i metodološke nedostatke i propuste u načinu vođenja i arhiviranja“.
“Izazovi sa kojima se Muzej suočava u dužem vremenskom periodu su adekvatno pripremljena, precizna i na stručan način obrađena muzejska dokumentacija kompletnog muzejskog materijala. Rješavanje navedenih pitanja bili su prioritetni zadaci u prethodne četiri godine, a sve u cilju unapređenja djelatnosti i usklađivanja sa zakonskim obavezama i zahtjevima savremene muzeologije”, kazao je Ćetković, ne odgovarajući precizno na pitanje da li postoje fotografije nestalih predmeta, koje bi tužilaštvu i policiji olakšale identifikaciju.
Zapisnici o primopredaji predmeta između dva kustosa, prema riječima Ćetkovića, postoje u dokumentaciji Muzeja i galerija, a iz njih se vidi da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada se odigrala posljednja primopredaja, ne računajući najnoviju iz 2022. godine. Predmeti su, po svemu sudeći, nestali u posljednjih dvadeset godina.
“Od kustosa koji je predmete preuzeo 2002. godine traženo je dostavljanje informacija o kretanju nedostajućih predmeta, odnosno posljednjem poznatom mjestu na kojem su zatečeni, odloženi ili izloženi, te od strane kojih lica, a sve shodno stručnoj dokumentaciji koju su kustosi dužni da vode prilikom obavljanja radnih zadataka. Takav podatak, međutim, nije dostavljen”, kazao je Ćetković.
To što kustos nije dostavio tražene podatke nije neko veliko iznenađenje, s obzirom na to da gotovo nijedna muzejska ustanova u Crnoj Gori nikada nije vodila svoju dokumentaciju, niti postupala sa muzejskim zbirkama u skladu sa dobrom muzejskom praksom, zatim i Zakonom o muzejskoj djelatnosti i drugim pravilnicima koji, uz Zakon, regulišu oblast muzeologije. Odgovornost se uvijek prebacivala sa zaposlenih na direktore i obratno, a u skorijoj prošlosti imali smo čak i presedan u Narodnom muzeju Crne Gore da navodno „kustosi nijesu dužili zbirke“, u trenutku kada je, naravno, trebalo minimizirati odgovornost i sakriti se iza sopstvenog nerada i hlada.
Da su nerad i neprofesionalno postupanje carovali i u Muzejima i galerijama Podgorice, potvrdilo je više izvora Pobjede. Nepotpuna dokumentacija, neinventarisani predmeti, nesređeni osnovni listovi, knjige ulaska, zapušteni depoi, nabacani muzejski predmeti, po budžacima i u prašini odbačene muzealije, kao i svežnjevi sa dokumentima itd., samo su dio nagomilanih problema koji decenijama prate ovu ustanovu.
Kada je komisija za identifikaciju i popisivanje predmeta iz Arheološke zbirke tokom 2022. godine obznanila da nedostaje određeni dio predmeta, prema tvrdnjama dobro upućenog izvora Pobjede, zaposleni u Muzejima i galerijama bili su stava: naći će se to već neđe. Provjerena mantra koju je povremeno koristio i Narodni muzej Crne Gore, tvrdeći da su nedostajući predmeti sigurno „tamo neđe, možda u sobi do“, u slučaju Muzeja i galerija Podgorice pokazala se kao nedjelotvorna, jer predmeti nijesu „tamo neđe“. Jednostavnije rečeno, nije ih bilo ni u jednom od prostora i depoa koje koristi Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice. Još jednostavnije rečeno: ukradeni su.
Tvrdnju direktora Ćetkovića da nije dobio nikakve podatke o kretanju predmeta, od kustosa koji je dužio Arheološku zbirku, donekle je opovrgao izvor “Pobjede”, koji je pokazao zvanično izjašnjenje kustosa (ime poznato redakciji), od 11. jula 2022. godine. U izjašnjenju, kustos direktoru objašnjava da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.
Izvor: Pobjeda