Hrapović: Hvala Vučiću na ponudi da nam donira tri naša respiratora

Novčana naknada za članstvo u Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti se ne isplaćuju niti je to određeno rješenjem za njegovo obrazovanje, kao ni naknada za članstvo u operativnim štabovima, kazao je juče u Skupštini ministar zdravlja Kenan Hrapović odgovarajući na pitanje poslanice DF Branke Bošnjak.

On je, takođe, negirao navode Bošnjak da je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša primao novac za članstvo u NKT.
“Nijednog eura nijesam primio za rad u NKT. Takođe, profesor doktor dobija nadoknadu za rad u određenim komisijama NKT”, kazao je Hrapović.
On napominje da je ovo tijelo formirano 3. februara, isključivo u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a na predlog IJZ.
“Sastav NKT mijenjan je više puta. Razlozi za takvu odluku uslovljeni su i praćeni isključivo usložnjavanjem epidemiološke situacije koja je zahtijevala veću povezanost i šire koordinacije i međusobne saradnje različitih institucija i resora u odnosu na specifičnost nadležnosti i potrebe odgovarajućih mjera i aktivnosti”, kazao je Hrapović.
Naglašava da je potvrda ispravnosti svih donešenih odluka realnost u kojoj je Crna Gora posljednja sa prvim slučajem , obolijevanja, a prva u Evropi kao corona free zemlja.
“NKT je rješenjem obrazovao ministar zdravlja na osnovu člana 56 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, na zahtjev IJZ od 31. januara ove godine, a ne na osnovu člana 10, stav 5 Zakona o Zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti”, naveo je Hrapović.
Pojašnjava da je navedenom Uredbom predviđeno da ministar može, pored potpredsjednika Vlade, obrazovati projektne grupe ili timove za poslove za koje je neophodna stručna saradnj a državnih službenika iz različitih unutrašnjih organizacionih jedinica.
On je, takođe, naglasio da ovom Uredbom nije predviđena obaveza objavljivanja rješenja NKT u Službenom listu.
ZA RJEŠAVANJE STAMBENIH PITANJA 1,73 MILIONA EURA
Hrapović je, odgovarajući na pitanje poslanika Adrijana Vuksanovića, kazao da je crnogorska Vlada, za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu od 2016. do maja ove godine, opredijelila 1,66 miliona eura, dok će do 2023. godine,biti izdvojeno 1,73 miliona eura.
Hrapovićje naveo daje od decembra 2016. godine do maja ove godine za zdravstvene radnike obezbijeđeno ukupno 167 stambenih jedinica.
Prema njegovim riječima, konkursom za individualno rješavanje stambenog pitanja, koji je realizovan krajem prošle godine, a čija je vrijednost 300.000 eura, 22 zadrugara je ostvarilo svoje pravo.
“Krediti u maksimalnom iznosu po korisniku do 15.000 eura obezbijeđeni su po povoljnim uslovima, koji podrazumijevaju kamatnu stopu jedan odsto godišnje, a rok otplate je od tri do 15 godina”, naveo je Hrapović.
On je podsjetio da je u februaru, Stambena zadruga objavila drugi konkurs za raspodjelu novca za poboljšanje uslova stanovanja članovima-zadrugarima, u visini od 305.000 eura.
Hrapović je rekao da zbog situacije sa korona virusom, taj novac još nije raspoređen, ali da će prema podnijetim prijavama na konkursu,minimum 30 zdravstvenih radnika-zadrugara ostvariće pravo na dodjelu novčanih sredstava po povoljnim uslovima.
On je istakao da je Stambena zadruga od osnivanja 2012. godine izgradila 322 stambene jedinice i omogućila zdravstvenim radnicima da iste kupe po povoljnim uslovima.
“Ministarstvo zdravlja intenzivno sprovodilo aktivnosti na obezbjeđivanju parcela oslobođenih plaćanja za komunalno opremanje zemljišta u opštinama gdje je za to postojalo interesovanje zdravstvenih radnika”, naveo je Hrapović.
Na određeno vrijeme zaposlen 621 medicinski radnik
Hrapović je naveo da u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi 7.957 radnika, od čega je 6.263 medicinskih radnika i 1.694 nemedicinskih. Od toga je, kako je kazao, na određeno angažovano621 medicinski radnik i 197 nemedicinskih radnika.
“Ovako visok broj medicinskih radnika angažovanih na određeno vrijeme je jednim dijelom posljedica korišćenja trudničkih i porodiljskih bolovanja, a jednim dijelom bolovanja po osnovu malignih i drugih bolesti. Objektivna je činjenica da u zdravstvenom sistemu radi 77 procenata žena, među Ijekarima je taj procenat 65, dok je među srednjim medicinskim kadrom 84 pripadnica ženskog pola. Postoji svakako i problem neopravdanih bolovanja koje rukovodioci zdravstvenih ustanova rješavaju u skladu sopstvenim menadžerskim sposobnostima. U Kliničkom centru Crne Gore svakog dana je po osnovu bolovanja odsutno do 10 procenata zaposlenih čiji se radni angažman nadomješćuje zapošljavanjem na određeno vrijeme”, rekao je Hrapović odgovarajući na pitanje nezavisne poslanice Anke Vukićević.
Izvor: Dnevne novine