ilustracija

Fotografija predstavlja tehniku digitalnog ili hemijskog zapisivanja nekog događaja iz stvarnosti na materijalu koji je osjetljiv na svjetlost koja pada na njega. Termin potiče od grčkih riječi φως phos (“svjetlo”) i γραφις graphis (“pero”, “kist”) ili γραφη graphê, koje zajedno predstavljaju “crtanje pomoću svjetla”. Preteča fotografije je tzv. “camera obscura” koju su koristili slikari pejzaža i portretisti sve do XIX vijeka.

Kao kod pisanja, gdje se vidi posebna podjela između novinarstva i fikcije, tako i fotografija ima jasnu podjelu između reprezentativnog i umjetničkog. Reprezentativna fotografija teži da jednostavno snimi prizor onakav kakav se prirodno dogodio, bez ikakvih smetnji ili umjetničke interpretacije, dok se umjetnički trudi da stvori nešto lijepo, ali ne nužno realno ili tačno.
Umjetnička fotografija mora biti transformaciona, a ne samo reprezentativna. Iako vam se može dogoditi da snimite nevjerovatan prizor na putu do posla, vaša fotografija se ne može smatrati umjetnošću ako je na neki način nije promijenila vaša inteligencija i misaoni proces. Međutim, to ne znači da se umjetnička fotografija može postići samo složenim scenskim i osvijetljenim ili digitalnim efektima. Neke od “najumjetnijih” fotografija ikada napravljenih bili su pejzaži, kao na primjer, djela Ansela Adamsa.
U moderno doba, pitanja u vezi umjetničke fotografije zakomplikovala su se razvojem tehnologije. Fotografi danas na raspolaganju imaju nevjerovatno moćne alate koji mogu u potpunosti promijeniti izgled fotografija – tako većina ljudi na fotografijama snimljenim svojim pametnim telefonima i drugim uređajima primjenjuju filtere. Kompjuterske aplikacije poput Photoshopa takođe omogućavaju neobučenim fotografima manipulaciju fotografija.
Kao rezultat toga, savremeni fotografi su se podijelili u dvije reakcije:
Fotografi koji se u većoj mjeri služe manipulacijom:
Direktna manipulacija subjekta i scene kako bi se njihov rad razlikovao ne samo od reprezentativnog fotografisanja, već od amaterskog rada proizvedenog automatskom primjenom filtera i efekata.
Više naturalistički pristupi:
Neki fotografi koriste samo prirodnu svjetlost, bez upotrebe filtera, želeći da transformišu svoje fotografije u umjetnost koristeći samo tradicionalne metode poput uokvirivanja i obrezivanja.
Međutim, kako umjetnost stvara gledalac, fotografija koja vam podiže duh, mijenja vaš pogled na svijet ili na neki drugi način utiče na vas, može se smatrati umjetnošću bez obzira na njene tehničke kvalifikacije.
Život se preselio na društvene mreže, a mladi se sve više utrkuju da naprave što više “selfija” svakog dana.
Kako živimo u vremenu u kojem je postalo moderno objaviti što bolju fotografiju na internet odnosno društvene mreže, ljudi sve više koriste razne programe ili aplikacije za dorađivanje fotografija, razne filtere.
Uz sve te dostupne opcije postavlja se pitanje da li mladi radije izrađuju fotografije ili im služe samo za društvene mreže.
Iz obližnjih fotografskih radnji kažu da ima i jednih i drugih, da se fotografije i dalje izrađuju, ali da se najviše izrađuju fotografije sa slavlja (svadbe, rođendani i slično).
Mladi se u većini slučajeva fotografišu za društvene mreže.
“Čuvam ih u telefon. Kada prihvali memorije prebacim na CD ili flešku i sve tako. Ili pobrišem one koje mi se ne sviđaju”, rekla nam je kroz smijeh Ljilja i dodala da se uglavnom fotografiše za društvene mreže, tačnije instagram, jer njega najviše koristi.
Sa njom se slaže i njena drugarica Marija, koja se takođe fotografiše najviše zbog društvenih mreža.
“Najviše se slikam za facebook i instagram. A izrađujem ih rijetko. Samo kada moram”, kazala je Zorica.
Miloš se ne sjeća kada je zadnji put izrađivao fotografije.
“Ne izrađujem fotografije”, izjavio je Ognjen i dodao: “Kada idem na neko slavlje, svadbe i tako to, kupim one što su već izrađene”.
Iako većina ne izrađuje fotografije ima i onih koji vole da s vremena na vrijeme prelistaju album.
“Slikam i za društvene mreže, ali i izrađujem”, kazala je Vanja dodavši: “Volim fotografije i albume. Oni su čuvari naših uspomena”.
Sa njom se slaže i Slavica: “Ne izrađujem sve fotografije koje slikam, ali volim da izradim one koje su mi baš drage”.
Milena nije korisnik društvenih mreža, ali smatra da se ljudi u današnje vrijeme više fotografišu kako bi objavili fotografiju na neku od društvenih mreža, nego što zbilja žele da zabilježe neki momenat.