Mladi NikšićaFond traži odlaganje primjene dopunskog osiguranja

Iako Zakon o zdravstvenom osiguranju nalaže da od 1. januara počne primjena dopunskog osiguranja, iz Fonda za zdravstveno osiguranje tvrde je rješenje neodrživo, jer bi se time osiguranicima nametnula obaveza plaćanja mjesečne premije, ali ne i obezbijedio veći obim zdravstvenih usluga, prenose Dnevne novine.

Stoga su, kako su kazali Dnevnim novinama iz Fonda, u dva navrata inicirali izmjene Zakona u tom dijelu, ali odgovor resornog ministarstva nijesu dobili.

“U septrembru ove godine Fond je uputio dopis Ministarstvu zdravlja sa prijedlogom da se prolongira uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja iz više razloga. Takođe, prije nekoliko dana ponovo smo Ministarstvu zdravlja dostavili tekst sa razlozima za odlaganje uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda Sead Čirgić.

U dopisu koji su uputili Ministarstvu zdravlja 1. decembra, kako je rekao, stoji da su inicirali izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju u smislu da treba predložiti izmjenu i dopunu navedene odredbe utvrđivanjem objektivnog roka za uvođenje tog oblika osiguranja ili eventualno navođenjem određenog uslova koji treba da bude ispunjen da bi se uvelo dopunsko zdravstveno osiguranje.

KCCG i bolnice u Risnu, Nikšiću i Dobroti van IZIS-a

Jedan od uslova je, navodi Čirgić, uspostavljanje integralnog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), jer, kako ističe, “specijalne bolnice u Risnu, Nikšiću i Dobroti kao i Klinički centar Crne Gore, kao mjesto najvećeg troška u zdravstvenom sistemu, još nisu dio IZIS-a”.

“To smo zahtijevali iz više razloga, prije svega što još sve zdravstvene ustanove ne čine dio integralnog zdravstveno informacionog sistema. Uvođenjem dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguranim licima se ne obezbjeđuje veći obim ili viši standard zdravstvenih usluga, ali im se nameće obaveza plaćanja mjesečne premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, a u slučaju prekida redovnog plaćanja, osiguranik gubi pravo na dopunsko osiguranje što, prema našem mišljenju, nije održivo rješenje”, ističe Čirgić.

Takođe, kako je kazao, procjene koje su bile urađene i na osnovu kojih je donijet zakon ispostavilo se da nisu objektivne, kako u pogledu finansijskih benefita tako ni u pogledu kvaliteta odnosno proširenja paketa usluga osiguranim licima Fonda.

Čirgić
“Koncept dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koji, po našem mišljenju, treba da polazi od pretpostavki stvaranja boljih uslova u pogledu ostvarivanja zdravstvene zaštite (pravo izbora doktora, boljih uslova smještaja, viši standardi zdravstvenih usluga, veći obim prava, pokriće troškova zdravstvene zaštite licima koja ne mogu biti obavezno zdravstveno osigurani, pokriće troškova zdravstvene zaštite koja nije pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, zdravstvenu zaštitu koju osiguranici ostvaruju po drukčijim uslovima i postupcima od odnih koji su propisani u obaveznom zdravstvenom osiguranju), nije podržan u Zakonu, već je Zakon definisao dopunsko zdravstveno osiguranje kao vid dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koji ne obezbjeđuje pomenute povoljnosti, već se u okviru obaveznog paketa usluga nameće obaveza učešća u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20 odsto cijene zdravstvenih usluga, odnosno plaćanje premije, koja se zbog zakonom nedefinisanih kriterijuma ne može objektivno utvrditi”, objašnjava Čirgić.

On dodaje da bi uvođenje dopunskog osiguranja takođe podrazumijevalo stvaranje novih kadrovskih i tehničkih pretpostavki, kako u Fondu, odnosno svim područnim jedinicama, tako i u zdravstvenim ustanovama.

“Način odvojenog vođenja knjigovodstvene evidencije zahtijeva novo zapošljavanje kadra, kao i naplata dijela troškova za pružene zdravstvene usluge od osiguranika koji nisu zaključili ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju, koju vrši zdravstvena ustanova što zahtijeva nove tehničke i kadrovske uslove, što bi dovelo do povećanja troškova unutar zdravstvenog sistema”, smatra Čirgić.

Loše rješenje za osiguranike, ali i zdravstveni sistem

Na ovaj način, tvrdi, sa problemima će se susresti i davaoci zdravstvenih usluga, ali i osiguranici.

“Davaoci zdravstvenih usluga suočiće se sa problemom naplate od osiguranog lica koje ima pokrivenost troškova pruženih usluga obaveznog zdravstvenog osiguranja, a nema sredstava da plati 20 odsto učešća u troškovima pruženih usluga, odnosno onemogućiće se osiguranom licu da koristi zdravstvene usluge koje mu obezbjeđuje obavezno zdravstveno osiguranje, što će proizvesti upravne odnosno sudske sporove, povećan broj zahtjeva prema Fondu, a sami tim i prema Ministarstvu zdravlja kao drugostepenom organu. Zbog svega toga zajedno predložili smo da se prolongira uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja iz više razloga”, zaključio je Čirgić.

Od Ministarstva na čijem je čelu Kenan Hrapović do zaključenja lista Dnevne novine nijesu dobile odgovor da li će i šta preduzeti povodom inicijative Fonda.