Evropska komisija

Pravni okvir kojim se garantuje nezavisnost pravosuđa postoji, međutim, pravosuđe i tužilaštvo se i dalje percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje. To je između ostalog jedan od zaključaka nacrta non pejper dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.

U nacrtu dokumenta navodi se da je Sudski savjet između 2019. i 2020. ponovo imenovao sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu.

“Ovo pokreće ozbiljna pitanja o poštovanju Ustava i pravnog okvira, kojima se ograničavaju takva imenovanja na maksimalno dva mandata, kako bi se spriječila prevelika koncentracija moći u pravosuđu. To takođe nije u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti sudstva”, navodi se u dokumentu.

U oblasti slobode izražavanja,navedeno je da je da je postignut određeni napredak u istragama starih slučajeva napada na imovinu medija.

U 2019. godine vlasti su registrovale četiri napada na novinare. U tri od tih slučajeva podignute su optužnice. Zaštita je ponuđena za dvoje novinara.

U aprilu 2020. policija je, kako se navodi, rasvijetlila četiri slučaja napada na medijsku imovinu iz 2011. i 2014. godine, kada je pet vozila oštećeno i uništeno. Dvije osobe – maloljetnici u vrijeme napada – uhapšene su, ali organizatori napada ostaju nepoznati.

U januaru 2020. godine, kao mjera za borbu protiv dezinformacija, urednici portala su privedeni zbog navodnog krivičnog djela izazivanja panike i nereda.

“Nakon toga su uslijedile dalje represivne mjere vlasti zbog njihovih postova na društvenim medijima, uključujući I obajve u kontekstu krize COVID-19 i protiv četvorice građana pokrenut je krivični postupak”, navodi se u non pejperu.

U dijelu medija, navodi se i da prelaz RTCG-a sa državnog medija na instinski javni servis još nije završen, a imenovanje novog Savjeta u junu 2019. godine nije uspjelo da poboljša uredničku nezavisnost i profesionalne standarde RTCG-a.

Kada su u pitanju religijske slobode, u dokumentu se podsjeća da je u decembru prošle godine donešen Zakon o slobodi vjeroispovjesti kako bi se regulisao status vjerskih zajednica, te da je Vlada pokrenula dijalog između pravnih stručnjaka i Srpske pravoslavne crkve, koja smatra da je direktno ugrožena ovim zakonom.

U dijelu poglavlja 24 koji se odnosi na borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se da su ljudski resursi tužilaštva i policije nedovoljni da bi se nosili sa raznim opterećenjem.

“Policiji treba više istražitelja za organizovani kriminal i krijumčarenje droge, stručnjaka zaduženih za posebne istražne mjere i stručnjaka za kibernetički kriminal, privredni kriminal i forenziku”, navodi se u dokumentu.

Pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala je, kako navode, u velikoj mjeri uspostavljen i usklađen sa pravnom tekovinom EU.

“U decembru 2019. godine Crna Gora je ponovo izmijenila zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. 2020. godine zakon će trebati ponovo izmijeniti, kako bi se otklonili preostali nedostaci i uskladio sa direktivom EU direktivom o pranju novca”, navodi se u dokumentu.

U maju 2020. godine, Komitet eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEIVAL) zvanično je uklonio Crnu Goru iz procesa praćenja četvrtog kruga, smatrajući da je zemlja preduzela dovoljno koraka da ispravi nedostatke koji su identifikovani u 2015. godini.

Izvor: Pobjeda