Mladi Nikšića

Dječje prosjačenje najzastupljenije je u Beranama i Podgorici, a za rješavanje tog problema nedostaje saradnja i podrška roditelja, pokazalo je istraživanje Centra za ljudska prava i demokratiju (CEDEM).

Istraživanje “Dječje prosjačenje u Crnoj Gori – ključni nalazi i preporuke” realizovano je od 25. do 30. septembra u šest crnogorskih opština – Berane, Bijelo Polje, Podgorica, Nikšić, Bar i Tivat, prenosi CDM.
Metodolog, Miloš Bešić, kazao je da je dječje prosjačenje u Crnoj Gori, kao i u regionu, problem koji se uglavnom vezuje za Romsku i Egipćansku zajednicu.
Prema njegovim riječima, nedostatak saradnje i podrške roditelja djece je najveći problem u borbi protiv dječjeg prosjačenja.
„Roditelji su ovdje sastavni dio problema. Oni ili iniciraju i aktivno podržavaju prosjačenje vlastite djece ili se vrlo tolerantno odnose prema tom problemu“, istakao je Bešić.
Kako je rekao, nadležne institucije ulažu napore u borbi protiv ovog problema, ali imaju ograničen efekat zbog nedostatka porodične podrške.
Jedan od ključnih nalaza, kako je naveo Bešić, je da saradnja sa roditeljima treba da podrazumijeva medijaciju.
„U svim slučajevima gdje smo imali efektivnog romskog medijatora rezultati borbe protiv prosjačenja su mnogo bolji nego u situacijma kada to nije slučaj“, dodao je on.
Bešić je saopštio da je u istraživanju identifikovana povezanost problema dječjeg prosjačenja sa nižim stepenom upisivanja u školama.
„Zadnjih desetak godina je napravljen određen napredak. Značajno je veći broj romske djece u školama, ali na toj tački moraju da se ulože dodatni napori jer je to najbolji put borbe protiv dječjeg prosjačenja“, poručio je Bešić.
Ključne barijere u borbi protiv dječjeg prosjačenja, prema riječima Bešića, su nepostojanje potrebne dokumentacije, nedostatak socijalne inkluzije i nedostatak komunikacije sa roditeljima.
On je naglasio da mehanizmi penalizacije i kažnjavanja roditelja ne daje rezultate u borbi ukoliko roditelji svjesno šalju djecu na ulicu.
Bešić je kazao da je problem prosjačenja najviše izražen u Beranama i Podgorici, a da ga u Tivtu uopšte nema.
Kada je riječ o pohađanju škola, Bešić je kazao da je u Baru loše, a u Beranama veoma dobro.
„Predrasude prema romskoj populaciji su izražene svuda osim u Nikšiću, dok je saradnja između nadležnih institucija najlošija u Baru i Bijelom Polju”, rekao je Bešić.
Kako je dodao, opasnost od dodatnog nasilja je naizraženija u Podgorici i Nikšiću.
“Aktivan rad sa roditeljima, efektivna medijacija i prijetnja oduzimanju benefita su najbolji mehanizmi u rješavanju problema dječjeg prosjačenja”, istakao je Bešić.
Bešić je kazao da gotovo svi ispitanici smatraju da je ideja dnevnog boravka odlična i da se pokazala vrlo efikasnom.
Taj dnevni centar, prema njegovim riječima, mora biti cjelodnevnog tipa sa sadržajima koji podrazumijevaju psiho-socijalni pomoć.
Istraživanje je dio dio projekta koji sprovodi Help, u saradnji sa CEDEM-om, Romskim obrazovnim fondom i Crvenim krstom Crne Gore, a uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.