Posljednja nedelja pred Veliki post se zove “bijela nedelja”, a poslednji dan ove nedelje su “bijele” ili “sirene” poklade. One se obilježavaju danas, a od sjutra počinje veliki Vaskršnji post.

Poklade su dan za praštanje i veselje. Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez grijeha. U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik i dobio ime.

Narodna vjerovanja su povezivala period poklada sa povećanom opasnošću od zlih sila i vještica, od kojih se narod štitio na simbolične načine, recimo bijelim lukom ili paljenjem obrednih vatri. Na Bijele poklade je postojao običaj da se gata, naročito pomoću jaja.

Najzastupljeniji običaj je da se na današnji dan opraštaju svađe i uvrede. Sinovi i kćeri sa porodicama obilaze roditelje, nose im na dar flašu pića i razne poklone.
Zet obavezno obilazi tasta, taštu, kuma i traži oprost da može časno da započne post. Kada uđe u kuću, ljubi ruku tastu i govori.
“Oprosti dedo”, a tast mu odgovara: “Neka ti je prosto sinko”.
Bijele poklade su praznik, i tog dana se svi međusobno druže i čašćavaju. Veselje traje do ponoći, a u ponoć nastupa post.
Inače, poklade su narodni praznik rasprostranjen u Evropi i Americi. Njegovi korjeni su paganski i vezani za obilježavanje kulta Sunca i dolaska proljeća.
Za pravoslavne vjernike sjutra počinje višenedeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.
Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vjernici uvijek proslavljaju u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.
Prva nedjelja posta zove se Čista, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i Strasna ili Stradalna nedjelja.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, posle krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četredest dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušnja koja mu je postavio sotona
Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.
Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.