Crna Gora danas slavi Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država. Istog dana 1941. godine počeo je narodni ustanak protiv fašizma. 

Ovaj dan slavi se u spomen na 13. jul 1878, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje kao nezavisna država i na Trinaestojulski, opštenarodni ustanak 1941.

 

Berlinski kongres, koji je trajao od 13. juna do 13. jula, sazvan je na inicijativu Austrije, uz iznuđeni pristanak Rusije i saglasnost Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke i Turske, radi revizije Sanstefanskog ugovora.

 

Premda je i Sanstefanskim mirom, zakjučenim u martu iste godine, Crna Gora tretirana kao samostalna država čija je teritorija trebalo da se uveća znatnije nego što je to određeno Berlinskim ugovorom, na Kongresu je definitivno međunarodno potvrđen njen državni suverenitet, zahvaljujući dugoj oružanoj i političkoj borbi crnogorskog naroda za očuvanje nezavisnosti i slobode.

 

Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma.

 

Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima.

 

Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide.

 

Prema novom Zakonu o državnim praznicima, 13. jul je u Crnoj Gori prvi put slavljen kao Dan državnosti 2005, za razliku od ranijih godina kada je to bio Dan ustanka crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu.

 

Izvor: RTCG