mladi nkBlagota Baćo Mitrić: Jedno sjećanje

Nema te Pive, ni Pivske planine, ni Pivske pustinje u koju mogu uteći od “gradskog lavirinta”. Ova prokleta tehnologija me naćera da svako jutro čitam razna čudesa, ovog puta o trećim mandatima.

Ako ćemo po pravu, ovako stvar stoji:
Bez tumačenja pravnih normi nema ni njene pravilne primjene, jer su pravne norme po pravilu nejasne a tumačenje prava ima svoja posebna pravila i zahtijeva stručno znanje, što ga čini jednim od najsuptilnijih djelatnosti vezanih za pravo. Opšti pravni akti nijesu dati, nego su zadati, pa ih treba tumačiti. A tumačenje prava je djelatnost utvrđivanja pravog ili tačnog značenja smisla pravne norme. Posebno ističemo, u vezi sa tumačenjem prava, da korišćenjem smisaone povezanosti norme u pravnom sistemu određuje se značenje pravne norme. Poznato je da su sve pravne norme u sistemu prava smisaono povezane, pa se kod tumačenja njihovog značenja mora uvažiti i ta povezanost. Smisaona povezanost normi traži se i van grana prava, sve do oblasti prava. Ne može se jednom normom reći sve, ono što je vezano za jedan odnos koji se reguliše, već je niz pojmova i sudova dat u drugim normama, pa su one tako smisaono povezane na normu koja se tumači. Zato je sistematski pristup tumačenja prava neophodan. Na primjer, stav Sudskog savjeta kojim se poziva na stavove Venecijanske komisije nije pravni argument, nego politički zato što stavovi Venecijanske komisije nisu pravno obavezujući. Pravno obavezujući argument je norma Ustava, na primjer, član 9 Ustava kojim se uređuje pravni poredak Crne Gore i koji daje primat međunarodnom pravu i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava u odnosu na domaće zakonodavstvo i neposredno se primjenju kada odnose određuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva. Povezujući smisaonu povezanost citiranih članova ustavnog zakona sa članom 9 Ustava Crne Gore predstavlja klasičan primjer sistematskog tumačenja prava,kojim se utvrđuje značenje pravne norme pomoću sistema prava, odnosno pomoću njene veze sa svim ostalim normama koji čine pravni sistem.
Da zaključimo!

Ako član 9 Ustava Crne Gore uređuje pravni poredak Crne Gore na taj način što opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava su sastaavni dio unutrašnjeg poredka, ted a imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i uvijek se neposredno primjenjuju kada pojedine odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva, dalja polemika je sasvim suvišna.
Ako ćemo po narodnom tumačenju , onda svaki treći mandat liči na šesti prst.