Anketa: Da li smo sigurni u Crnoj Gori?

Sve učestalije saobraćajne nesreće, ubistva, samoubistva i opšti porast nasilja u Crnoj Gori pojačavaju nepovjerenje građana u institucije koje bi trebale da brinu o njihovoj sigurnosti. Tim povodom, ekipa našeg Portala, anketirala je građane kako bi saznali koliko se osjećaju bezbjedno, a pitali smo ih i šta je to što smatraju ključnim prioritetima za poboljšanje sigurnosti u Crnoj Gori. Odgovori koje smo dobili otkrivaju da građani nisu jedinstveni u svojim stavovima.

Milena (39) ističe bezbjednosnu nestabilnost u zemlji:

“Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori djeluje nestabilno. Iako se u svakodnevnim aktivnostima
osjećam sigurno, česti slučajevi nasilja i nesigurnost na javnim prostorima izazivaju
zabrinutost”.

Ni Lucija (20) ne vidi to na drugačiji način, pa kaže:

“Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori trenutno nije baš najsjajnija. Bezbjednosni sistem ne funkcioniše kako treba pa se sàmim tim i ne osjećam sigurno”.

Njeno mišljenje dijeli i Sara (19) koja kaže:

“Pa situacija bezbjednosna u Crnoj Gori i nije baš na nekom zavidnom nivou, kao što možemo primijetiti iz skorašnjih slučajeva. A na pitanje da li se osjećam bezbjedno – pa i ne
baš, naročito u saobraćaju, prvenstveno zbog drugih vozača koji očigledno nisu kontrolisani od
strane državih organa i policije”.

Na pitanje šta smatraju glavnim uzrocima prečestih saobraćajnih nesreća, odgovori su različiti.

Dok Milena (19) bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori ne vidi kao zabrinjavajuću, ipak ističe
nemarnost građana, posebno mladih u saobraćaju, čije su žrtve i najbrojnije, nažalost.

Nešto konkretnije o odsustvu brige u saobraćaju rekao nam je Vasilije (19):

“Glavni uzroci su alkoholizam, brza vožnja, reklamiranje takvog načina života preko medija,
spotova, društvenih mreža“, čime je najavio naše sljedeće pitanje – da li društvene mreže zaista pdstiču rizična ponašanja među mladima i kakvu ulogu imaju u oblikovanju stavova o
bezbjednosti.

Bojana (31) o tome govori sa dvije tačke gledišta, pa navodi:

“Što se tiče društvenih mreža i njihovog doprinosa tome, sigurna sam da ga ima. I to jako puno. Društvene mreže i razvoj tehnologije generalno, donio je toliko toga dobrog, ali, vremenom je njihov razvoj negativno uticao, u smislu da su svi ljudi prosto dobili pravo na
javno iznošenje mišljenja, bilo da je to mišljenje relevantno ili ne”.

Sa njom je saglasna i Jelena (43), inače prosvjetni radnik koja govori iz dugogodišnjeg
iskustva sa mladima, pa navodi da društvene mreže uvijek rade u cilju neke propagande, te
da to može biti jedan od načina na koji se prenosi i sàma panika među građanima.

Ipak, ima onih koji na bezjednosnu situaciju gledaju na drugi način.

Bojana (26) kaže:
“Ja se uvijek osjećam sigurno, al ne bih rekla da je to slučaj sa ostalom većinom naroda, pogotovo za mlađe. Ipak, smatram da su nesrećni slučajevi, saobraćajne nesreće i ostalo, postale prečeste”.

A neku sredinu, kao i opšti zaključak iznosi Milica (24), apsolvent Pravnog fakulteta u Beogradu, koja kaže:

“A opšta bezbjednosna situacija u Crnoj Gori generalno je loša, dijelom izazvana naravno
prirodnim faktorima kao što su požari, povećan broj divljih životinja itd. ali većinom ljudskim
faktorom… Da li se osjećam sigurno i bezbjedno, rekla bih da da, ali više zbog toga što je to neko moje lično uvjerenje, nego zbog toga što su nam zaista omogućeni svi uslovi za to, jer
to apsolutno nije slučaj”.

Ono što je postalo jasno iz odgovora jeste da je percepcija o bezbjednosti različita, ali da je ona prilično i jasno nestabilna. Tokom razgovora, nametala su se i pitanja, od strane građana, o tome da li nadležne institucije obavljaju svoj posao.

Toliko od nas, a zaključak donesite vi.