Niksic aerozagađenje

Zimi grijanje, a ljeti požari čine Nikšić nepodnošljivim za astmatičare. Izduvni gasovi i čestice pepela povećavaju aerozagađenje i dovode do gušenja, pa ni pumpice ne pomažu. Nekada je najveći “krivac” za zagađeni vazduh u Nikšiću bila Željezara, a sada Nikšićane najviše truje deponija Mislov do, ali i izduvni gasovi, pa je jedna od najugroženijih opština u Crnoj Gori. Naše istraživanje pokazalo je da, iako su uglavnom svjesni lošeg kvaliteta vazduha, aerozagađenje ipak nije na listi prioritetnih problema ni mladih u gradu pod Trebjesom, ali ni nadležnih institucija.

Lidija je mlada profesorica iz Nikšića, koja ima astmu, pa zagađenje vazduha utiče negativno na njen život, jer pogoršava simptome i dovodi do smanjenja kapaciteta pluća.

“Obično to bude u zimskom periodu godine, ali i kada duva vjetar, jer se na taj način u većoj mjeri raznose štetne čestice koje iritiraju disajne puteve. Kažem zimski period godine, ali zapravo mislim na ono vrijeme kada je aktivna sezona grijanja – dimnjaci tada ispuštaju materije kojima se povećava stepen zagađenja vazduha čime respiratorni bolesnici osjete dodatne tegode. Tada osjećam naglašeni pritisak u plućima, suženje bronhija, gušenje i kašalj”, kaže ona.

Astma
www.unsplash.com

I njen sugrađanin Nenad kaže da je astmatičarima najgore zimi, kad je sezona grijanja, jer se građani griju na drva, ugalj i tako nastaje dosta izduvnih gasova, pa u to vrijeme pumpice nekad ne pomažu. Obojema je proteklo ljeto jako teško palo jer je deponija Mislov do više puta gorjela i građani i građanke Nikšića udisali su otrovne čestice danima i gušili se u dimu.

“Ljetos kad je gorela deponija nisam mogao da dišem, gušilo me. Vjetar je nanosio pepeo čak i do centra grada, bio je to za mene zaista težak period što se zdravlja tiče. Simptomi astme bili su mi baš naglašeni. Doktori su mi savjetovali da redovno uzimam terapija, odmaram i što manje da se izlažem štetnim česticama napolju. Ali vi to ne možete, mora se izaći vani, do prodavnice, posla”, objašnjava Nenad.

I Lidija je imala naglašene simptome astme, a čestice koje su tada udisali svi Nikšićani i Nikšićanke iritirali su im respiratorne organe i dovodili do različitih infekcija. 

pozar na deponiji Mislov do
Požar na deponiji Mislov do, Nikšić

Da aerozagađenost itekako utiče na zdravlje Nikšićana potvrdili su nam iz javne zdravstvene ustanove Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik.

“U našoj ustanovi liječe se pacijenti sa dijagnozom HOBP – hronična opstruktivna bolest pluća, čiji su dominantni faktori rizika pušenje i različiti aeropolutanti. HOBP je najzastupljenija kod pacijenata nakon četvrte decenije. Kod mlađih pacijenata koji se liječe u našoj Ustanovi, najčešće se dijagnostikuje bronhijalna astma, kod koje je zagađenost vazduha čest riziko faktor za pogoršanje bolesti. A kada je u pitanju demografski raspored, nema značajnih razlika u odnosu na ostalu teritoriju Crne Gore“, kazali su nam iz ove Ustanove.

Ipak, od njih nijesmo dobili informaciju da li su požari na deponiji Mislov do doveli do povećanja broja pacijenata u Nikšiću i u kojoj mjeri su ugrozili zdravlje građana, kao ni kakav uticaj aerozagađenje ima na mlade u Nikšiću.

Mladi iz Nikšića koji nemaju zdravstvenih problema donekle su svjesni aerozagađenja, ali ih to previše ne zabrinjava.

Masa“Da budem iskrena, mislim da na kolektivnom nivou, kao zajednica, nijesmo svjesni brojnih ekoloških problema, pa tako i zagađenosti vazduha. Mislim da su glavni razlozi za to činjenice da se, u medijima na primjer, ne obraća mnogo pažnje na to, kao i to da većinu ljudi taj problem ne dotiče direktno (ili ne znaju da ih dotiče) u toj količini da bi se aktivno posvetili rješavanju istog”, kazala nam je srednjoškolka Maša.

Ona je svjesna da zagađenost vazduha u nekoj većoj količini može biti ozbiljan problem po zdravlje čovjeka, ali i živih bića uopšte. 

“Zagađenost vazduha ima jako loš uticaj na disajni, ali i kardiovaskularni sistem tijela, tako da može uzrokovati različite infekcije ali i malo ozbiljnije bolesti srca, kao i rak pluća. Lično, nijesam primijetila takve pojave kod sebe i sebi bliskih ljudi. Mislim da nijesmo još došli do toga da bi aerozagađenje u Nikšiću mogla u toj mjeri da utiče na zdravlje zajednice, što ne znači ni da smo daleko od toga. Jedino je dobro to što nijesmo na toliko visokom nivou zagađenosti vazduga gdje bismo možda imali prisustvo kiselih kiša – to bi zaista bila katastrofa”, ističe Maša.

Student Goran kaže da, iako to ne primjećuje u svakodnevnom životu, zna da Nikšić mora biti zagađen od velike količine izduvnih gasova, kao i nedavnih požara u blizini deponije.

“Aerozagađenje ulazi u naš sistem, bilo to direktno putem disanja, ili indirektno kroz proizvode nastale od biljaka ili životinja koje su udisale zagađeni vazduh. Osim toga, utiče i na pojačavanje efekta staklene bašte te i na globalno zagrijavanje. Zagađenje nije samo trenutni problem, već jedan koji će ostati sa nama neko vrijeme”, ističe on.

Siguran je da ćemo tek saznati posledice zagađenja na naše zdravlje. Njegova sugrađanka Ana tvrdi da svaki odlazak u teretanu ili zdravo jelo možemo “okačiti mačku o rep” ako su vazduh koji dišemo i voda koju pijemo prožeti zagađenjem.

Ana“Činjenica da je Nikšić zagađen se može, u bukvalnom smislu, uočiti na svakom koraku. Počevši od opušaka cigareta koje ćete na ulici naći prije nego visibabe, pa sve do samog vazduha koji udišemo. Drastična promjena u čistoći vazduha se može osjetiti jednim prolaskom kroz Budoš”, zabrinuta je ova srednjoškolka.

Smatra da su česti požari fatalni kako i sa ekološke, tako i sa zdravstvene strane i da predstavljaju veliki problem sa kojim se moramo što prije izboriti. Njena drugarica Teodora ipak misli da zagađenost vazduha u Nikšiću, iako velika, ne prevazilazi određene granice kao u nekim bližim gradovima.

Teodora

“Ne zabrinjava me zagađenje, jer mislim da ne utiče toliko negativno na ljude i smatram da u skorije vrijeme zagađenost vazduha nije u nekoj značajnijoj mjeri uticala na zdravlje ljudi”, saopštila nam je Teodora i dodala da ne poznaje nikog u Nikšiću ko je imao posledice od zagađenja vazduha. Ona smatra da njeni poznanici koji žive u Beogradu imaju mnogo ozbiljnije zdravstvene probleme izazvane zagađenim vazduhom.

Prema informacijama koje je dobila Beogradska otvorena škola (BOŠ) krajem januara ove godine među prvih pet najzagađenijih gradova na svijetu našli su se Beograd, Sarajevo i Zagreb. Beograd je jedan od najzagađenijih gradova na svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je od posledica zagađenja vazduha u Srbiji godišnje umre 6.000 ljudi. Sve je veći broj onih koji imaju problema sa disanjem.

Health and Environment Alliance
Izvor: Health and Environment Alliance

U Ekološkom pokretu “Ozon” smatraju da je, kada je aerozagađenje u pitanju, Nikšić jedna od najugroženijih životnih sredina u Crnoj Gori već decenijama, što je i očekivano za nekadašnji industrijski centar i danas nažalost, jednu od ekonomski najugroženijih životnih sredina. 

Aleksandar Perovic OZON
Aleksandar Perović

„Da je stanje zabrinjavajuće, potvrđuju i podaci koje u okviru građanskog monitoringa kojeg vršimo preko servisa Ekoskop, sakupljamo poslednjih 11 godina, koristeći izvještaje o kvalitetu vazduha Agencije za zaštitu životne sredine. Od 2011. zaključno sa 2021. godinom, do kada imamo podatke, konstantna su 

prekoračenja broja dozvoljenih dana sa prekoračenjima srednjim dnevnih vrijednosti PM10 suspendovanih čestica, koje su nam u fokusu zbog negativnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. 

Broj dozvoljenih dana sa prekoračenjima na godišnjem nivou je 35, a primjera radi prethodne 2021. godine imali smo 62 dana sa srednjim dnevnim vrijednostima PM10 iznad zakonom dozvoljenih 50 µg/m3, što je značajno više. Slična situacija je bila i 2020. godine kada smo imali 74 dana sa prekoračenjima, 2019. godine 61 dan, 2018. godine 79 dana, što potvrđuje kontinuitet problema, odnosno neefikasnost politika nadležnih institucija da riješe problem”, upozoravaju iz ove NVO.

Ozon
Izvor: EP “Ozon”

Dodaju da i podaci koje posjeduju za suspendovane čestice PM2,5 koje su još opasnije po zdravlje potvrđuju da je aerozagađenje veoma ozbiljan problem. 

“Podaci od 2020. godine, koje imamo poslednje za srednje godišnje koncentracije PM2,5 čestica, odnosno izmjerena vrijednost od 31 μg/m3 značajno je iznad dozvoljenih 25 μg/m3. I 2019. godine izmjerena vrijednost srednje godišnje koncentracije PM2,5 je 38 µg/m3 takođe značajno iznad dozvoljene. Ovdje je važno istaći da je naše zakonodavstvo, mnogo tolerantnije u odnosu na smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, koje za PM2,5 preporučuju graničnu vrijednost do 10 μg/m3 a za PM10 do 20 μg/m3, dok je dozvoljeni broj dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti PM10 samo tri“, smatra izvršni direktor “Ozona” Aleksandar Perović.

On objašnjava da je porijeklo suspendovanih čestica PM10 raznoliko, a među osnovnim izvorima su: industrijska postrojenja, motorna vozila, grijanje domaćinstava i privrednih objekata, prašina sa gradilišta, odlagališta i deponija, prašina sa poljoprivrednih površina, požari…

“Podaci koje smo analizirali, iako predstavljaju kumulativan efekat, jasno je kako se radi o sezoni grijanja da se dominantno odnose na sagorijevanje fosilnih goriva u individualnim i kolektvnim ložištima. Primjetno je da se sve više koristi ugalj, što ranije nije bio slučaj. Moramo istaći nastavak trenda konstantnih požara na neuređenom gradskom smetlištu “Mislov do”, u planini Budoš, paljenja guma na neobezbjeđenoj nelegalnoj deponiji “Halda”, gdje je deponovan višedecenijski industrijski otpad iz nikšićke Željezare. Građani su nam se žalili i na veći broj manjih privrednih subjekata, koji koriste i miješani otpad za potrebe grijanja“, ističe Perović.

U nevladinoj organizacija  „Agro Eko Lukovo“ smatraju da upravo mladi treba da se nauče odgovornosti za očuvanje prostora u kojem živimo, da utiču na odrasle i na donosioce odluka i da svojim primjerom pokažu vršnjacima kako da sačuvaju prirodu čistu za buduće generacije koje dolaze.

Slavka Danilovic Agro eko Lukovo
Snežana Danilović

“Kristina koja ima 18 godina pati od alergijske astme i često ima problema sa disanjem, naročito u ljetnjim mjesecima, čak i kad je vazduh čist. Prošle godine je bilo još gore. Način na koji se opština odnosi prema pitanjima zagađenja životne sredine daje za pravo i građanima da se neodgovorno ponašaju, a na kraju ćemo svi imati posledice od naših (ne)djela”, smatra profesor Snežana Danilović, predsjednica NVO Agro Eko Lukovo i dodaje:  

“Mladi se rano uče kako treba da se odnose prema svom okruženju, ali ako im pružimo loše primjere, nastaviće se tendencija neodgovornog ponašanja koja za posledicu ima zagađenje okoline u kojoj živimo i zagađenje vazduha koji udišemo”.

 

Stariji sugrađani uglavnom su svjesni opasnosti od aerozagađenja. Slavka, koja je prosvjetni radnik, kaže da je vazduh lošeg kvaliteta, što dokazuju i mnoga praćenja i analize i da je ljetos dok je deponija gorela život u Kličevu bio otežan.

“Zagađenje dolazi iz deponije Mislov do, asfaltne baze u Kličevu, neracionalnog paljenja raznog otpada od strane stanovnika i izduvnih gasova velikog broja automobila. Najviše me pogađa što se konstantno prepoznaju brojni ekološki problemi, a nema reakcija nadležnih organa. Problemi se ne rješavaju u hodu već se samo gomilaju. Znam da u okolini asfaltne baze u Kličevu veliki procenat stanovnika ima astmu. U tom krugu, oko baze, nemoguće je podići stablo bilo kog voća, a već postojeće drveće se suši. Tokom gorenja deponije Mislov do nemoguće je bilo izaći iz kuće. Vjetar je nosio pepeo koji je padao svuda. Sigurno bi bilo teško dokazati da su već postojeća oboljenja posljedica zagađenja vazduha, a vrlo je vjerovatno da jesu”, požalila se ona.

Iz Ekološkog pokreta “Ozon” su naveli da je u periodu požara na deponiji Mislov do situacija u vezi zagađenosti vazduha u Nikšiću bila toliko zabrinjavajuća da je preporuka Instituta za javno zdravlje bila smanjeni brovak na otvorenom: ,,Preporučuje se svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici) da smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu. Treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom. Veoma visoko zagađenje vazduha (satna koncentracija PM10 čestica veća od 180 µg/m³) . Preporučuje se svima da izbjegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brže ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha”. 

pozar na deponiji Mislov do
požar na deponiji Mislov do

Aerozagađenje je uzelo maha u ovoj mjeri, kako smatra Perović, prije svega zbog nesposobnosti institucija sistema na državnom i lokalnom nivou, tolerancije ekokriminala i kršenja važećih zakona od strane privilegovanih, kao i siromaštvu stanovništva, koje je uzrok za korišćenje ekološki najštetnijih goriva za grijanje kakva su drva i ugalj, prevoznih sredstava koji ne ispunjavaju ekološke standarde. Perović je objasnio i kako to po njegovom mišljenju sve ovo šteti zdravlju građana Nikšića.

„Zbog male veličine PM čestice se ponašaju kao gas. Prodiru kroz disajni sistem u alveole čak i do krvotoka. U slučaju udisanja PM čestice skraćuju dah, srce se napreže da bi kompezovalo smanjeni unos kiseonika i pri tom se iscrpljuje. Često mogu izazvati osjećaj gušenja čak i napad astme. U slučaju veće koncentracije i dugotrajnoj izloženosti mogu uticati i na povećanje krvnog pritiska, srčanog ili moždanog udara pa i prerane smrti. Iako vlada mišljenje da su ljudi koji boluju od respiratornih oboljenja pod većim rizikom, zapravo, ljudi koji boluju od kardiovaskularnih bolesti su više izloženi štetnom dejstvu PM čestica. U najugroženiju kategoriju spadaju deca i stariji“, objašnjava Perović.

A iz Opštine Nikšić kazali su nam da se kvalitet vazduha u Nikšiću mjeri od 2009. godine. Trenutno se na teritoriji opštine Nikšić nalaze dvije mjerne stanice, jedna u krugu nikšićke gimnazije i druga na Velimlju. Mjerne stanice su postavljene od strane Agencije za zaštitu životne sredine i Centar za ekotoksikološka ispitivanja.  

Boro Vuković opština Nikšić - aerozagađenje
Boro Vuković

“Mi radimo analizu određenih parametara zagađivača vazduha i pripremamo dalje informacije. Katastar zagađivača vazduha, takođe vodi Agencija.  Nažalost, nama firme ne dostavljaju podatke, iako bi trebale, već ih dostavljaju Agenciji. Nekada smo opominjali firme za monitoring tih podataka, ali nam nažalost ne dostavljaju podatke uredno. Još uvijek se radi na sređivanju Katastra zagađivača vazduha”, kazao nam je Boro Vuković, dipl. Biolog, koji radi u Opštini Nikšić u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. 

On nam je saopštio da je stanica u krugu gimnazije imala kvar pet dana u decembru i napomenuo da treba povremeno i prispitivati metodu uzimanja uzoraka, obzirom na kvarove, lokacije mjernih stanica i sl. 

“Mi, kao zvanični službenici nemamo pristup mjernim stanicama, s obzirom na to da je Agencija krovna. Aerozagađenje svakako utiče na zdravlje ljudi, pogotovo na hronične bolesnike, o čemu evidenciju vrši Institut za javno zdravlje. Institut za javno zdravlje dovodilo je u vezu zagađenost vazduha na relaciji Nikšić-Pljevlja-Podgorica, gdje je čak do 12% iznenadnih smrti posljedica zagađenja vazduha. Poslednjih par godina postoje i mjerne stanice za polen, koji je svakako prirodna supstanca, ali alergije. Rađene su nacionalne strategije za poboljšanje vazduha sa akcionim planovima, ali koliko se zapravo sprovode. Zakonska regulativa je dobra u tom dijelu, ali postoji problem implementacije”, ističe on.

Uzroke zagađenja je jako teško eliminisati, po njegovim riječima s obzirom na način zagrijavanja domaćinstava. 

“Međutim, u toku su dva pregovora. Radi se na intenzivnim pregovorima sa holandskim investitorima, kada je u pitanju deponija Mislov na čijem mjestu bi nastala gasna elektrana, koja bi koristila metan kao gorivo za proizvodnju struje. Rađena su snimanja i mjerenja, sa termovizijskim kamerama i sl”, saopštava Vuković.

U planu Opštine  je izgradnja reciklažnog centra u Stubicama. Takođe, sprovođene su aktivnosti provjere propisa za škole koje koriste čvrsta goriva za ogrijev. U toku su projekti nove lokalne uprave, za energetsku efikasnost, gdje bi zgrade dobile svoju novu ličnu kartu, što uključuje sanaciju fasada i nove izvore energije.

Naši sagovornici smatraju da bi unapređenje ekonomskog stanja građana i povećanje nivoa obrazovanja o aerozagađenju, prelazak na ekološki prihvatljive vidove grijanje, unapređenje javnog prevoza i rasterećenje urbanog dijela grada od saobraćaja, uspostavljanje pravilnog sistema upravljanja otpadom, insistiranje na poštovanju zakonske regulative za privredne subjekte čija proizvodnja uzrokuje štetne gasove u vazduhu, ozelenjavanje grada, bile ključne podsticajne mjere za smanjenje zagađenosti Nikšića.